Amol

Amol
(fa) آمل
Trg 17. šahrivara
Trg 17. šahrivara
Trg 17. šahrivara
Koordinate: 36°28′N 52°21′E / 36.467°N 52.350°E / 36.467; 52.350
Država  Iran
Pokrajina Mazandaran
Okrug Amolski okrug
Visina 75 m
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje 199.698[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Poštanski broj 46131-46391
Pozivni broj (+98) 121
Službene stranice
www.amol.org.ir
Karta
Amol na mapi Irana
Amol
Amol
class=notpageimage|
Amol na karti Irana

Amol (perz. آمل) je grad u pokrajini Mazandaran na sjeveru Irana. Geografski je smješten na ravni između Alborza i Kaspijskog mora, na lijevoj obali rijeke Haraz-Rud[2]. Od pokrajinskog sjedišta Sarija udaljen je 60 km prema zapadu, od Babola 30 km, te 20 km od kaspijske obale. Klima na širem području klasificira se kao kaspijski podtip sredozemne klime koju karakterizira visoka relativna vlažnost zraka i količina padalina iznad 1000 mm godišnje. Historija Amola seže u stari vijek kada je bio poznat pod staroperzijskim imenom Āmṛda[2]. Kroz srednji vijek bio je centrom Tabaristana, a nakon svršetka vladavine Tahirida i važnim iranskim administrativnim sjedištem. Putopisac T. Herbert posjetio je grad 1628. i zabilježio da je imao 3000 kuća i bio popularan po voću[2]. Grad je kasnije postepeno degradirao u korist Babola i Sarija, a često je bio žrtva katastrofalnih potresa[2]. Krajem 19. vijeka autori poput G. N. Curzona opisuju Amol gotovo „nevidljivim“ s obzirom da mu se zgrade kriju u bujnim šumama[2]. U ovo doba grad je bio poznat širom Irana po proizvodnji čelika koja je iščezla do sredine 20. vijeka i danas mu se ekonomija temelji primarno na proizvodnji i trgovini riže[2]. Amol je cestom 22 povezan s obalom na sjeveru odnosno Babolom, Kaemšaherom i Sarijem na istoku, cesta 77 s Teheranom na jugozapadu, a lokalna cesta s obalnim Nurom na zapadu. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Amolu je živjelo 199.698 ljudi[1].

Povezano

Izvori

  1. 1,0 1,1 (fa)(en) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Teheran: Iranian ministry of the Interior. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 (en) Bosworth, Clifford Edmund; Blair, Sheila S.; Ehlers, Eckart [15. 12. 1989.] (3. 8. 2011.). Āmol, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.

Vanjske veze

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Amol
  • p
  • r
  • u
Glavni gradVelegradovi
(> 1,000.000 st.)
MašhadIsfahanTabrizKaradžŠirazAhvazKom
Veći gradovi
(> 100.000 st.)
KermanšahUrmijaZahedanRaštKermanHamadan • Arak • JazdArdabilBandar AbasIslamšaherKazvinZandžanHoramabadSanandadžGorgan • Sari • KašanBabol • Golestan • KodsMalardDezfulBorudžerdHomeinišaherAbadanVaraminSabzevarNadžafabadNišapur • Amol • Šahrijar • Save • HojKaemšaherKarčakBodžnurdSirdžanBušeherBirdžandIlamMalajerBukanMaragaRafsandžanNasimšaherMahabadSakezZabolGonbad-e KabusŠahrudŠahrekordPakdaštŠahinšaherSemnanHoramšaherMarvdaštAndimeškTorbat-e HejdarijeMarandMijandoabMahšaherBandar-e AnzaliŠahrezaMasdžid-SulejmanDžahromIzeKašmarDorudBehbahanIranšaherJasudž
  • p
  • r
  • u
Historijski stilovi
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi
Anšan • Amol • ArdabilBalhBamBuharaDamganDerbentDura-EuroposEkbatanaFiruzabadGazniGurgandžHatraHekatompilHeratIsfahanIstahrJazdKašanKazvinKomKtezifontMaragaMašhadMerv • Nisa • NišapurPasargadPerzepolis • Raj • ŠahrisabzSamarkandSultanijaŠirazŠuštarSuzaTabrizTaht-e SulejmanTeheranZandžan • Zarandž
Objekti i elementi
Ab-anbar • Andaruni • AjvanBazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • KanatKaravansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • TekijaVjetrohvatVrtovi
Srodne teme
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi
Arhitekti • Gradovi (planiranihistorijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 238140925
  • GND: 4735944-4