Aleksandar Prohorov

Aleksandar Mihajlovič Prohorov
Алекса́ндр Миха́йлович Про́хоров

Rođenje 11. srpnja 1916.
Australija Atherton, Qld, Australija
Smrt 8. siječnja 2002.
Rusija Moskva, Rusija
Državljanstvo Sovjetski Savez sovjetsko
Rusija rusko
Narodnost Rus
Polje fizika
Institucija Moskovsko državno sveučilište "Mihail Vasiljevič Lomonosov"
Moskovski Institut za fiziku i tehnologiju
Poznat po pionirski rad na laserima i maserima
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku 1964.
Nagrada Demidov 2001.

Aleksandar Mihajlovič Prohorov (ruski: Алекса́ндр Миха́йлович Про́хоров; Atherton, Queensland, 11. srpnja 1916. - Moskva, 8. siječnja 2002.), sovjetsko-ruski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1964.

Prohorov je rođen 11. srpnja 1916. u australskom mjestu Atherton, Queensland kao sin ruskih imigranata. No, već se 1923., u svojoj 7. godini, vratio s roditeljima natrag u Sovjetski Savez. Godine 1934. kreće na studij na Državnom sveučilištu u Sankt Petersburgu. Studije završava 1939. kada odlazi u Moskvu gdje studira na Institutu za fiziku Lebedev.

Godine 1941. postaje član Sovjetske vojske i služi u Drugom svjetskom ratu. Iste godine se i oženio za geografkinju G. A. Šelepinu, s kojom je imao jednog sina. Ranjavan je dva puta, a nakon drugog ranjavanja 1944. vojska ga demobilizira, te se vraća na Institut Lebedev. Godine 1946. obranio je svoju tezu na temu Teorija stabilizacije frekvencije cjevastog oscilatora.

Uskoro dobiva posao na Moskovskom državnom sveučilištu "Mihail Vasiljevič Lomonosov" gdje radi do 1971. U razdoblju od 1950. do 1955. Prohorov je sa svojim kolegama proučavao strukturu molekula pomoću mikrovalne spektroskopije. Nakon toga se počeo baviti istraživanjima lasera i masera. Od 1955. do 1957. proučavao je spektar elektronske paramagnetske rezonancije na osnovu čega je i zaključio da je rubin pogodan materijal za korištenje pri izradi lasera. Kasnije je radio i na izradi masera pomoću različitih materijala. Jedan maser, kojeg je napravio za valnu duljinu od 21 cm, u funkciji je i koristi se još i danas. Zbog tog pionirskog rada na svojstvima lasera i masera, Prohorov je zajedno sa Nikolajem Genadijevičem Basovom i Charlesom Hardom Townesom godine 1964. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku.

Od 1973. do 2001. Prohorov je bio predsjednik Moskovskog Instituta za fiziku i tehnologiju, a od 1971. do 1990. bio je i glavni urednik Velike sovjetske enciklopedije.

Prohorov je umro 8. siječnja 2002. u Moskvi. Nakon njegove smrti, ruske su vlasti preimenovale Generalni instutut za fiziku Ruske akademije znanosti u Generalni instutut za fiziku Ruske akademije znanosti "Aleksandar Mihajlovič Prohorov".

  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Wilhelm Conrad Röntgen   1902. Hendrik Antoon Lorentz / Pieter Zeeman   1903. Antoine Henri Becquerel / Pierre Curie / Marie Curie   1904. Lord Rayleigh   1905. Philipp Lenard   1906. Joseph John Thomson   1907. Albert A. Michelson   1908. Gabriel Lippmann   1909. Guglielmo Marconi / Karl Ferdinand Braun   1910. Johannes Diderik van der Waals   1911. Wilhelm Wien   1912. Nils Gustaf Dalén   1913. Heike Kamerlingh Onnes   1914. Max von Laue   1915. William Henry Bragg / William Lawrence Bragg   1917. Charles Glover Barkla   1918. Max Planck   1919. Johannes Stark   1920. Charles Édouard Guillaume   1921. Albert Einstein   1922. Niels Bohr   1923. Robert Andrews Millikan   1924. Manne Siegbahn   1925. James Franck / Gustav Hertz

1926. – 1950.

1926. Jean Baptiste Perrin   1927. Arthur Holly Compton / Charles Thomson Rees Wilson   1928. Owen Willans Richardson   1929. Louis de Broglie   1930. Čandrasekara Venkata Raman   1932. Werner Heisenberg   1933. Erwin Schrödinger / Paul Dirac   1935. James Chadwick   1936. Victor Franz Hess / Carl David Anderson   1937. Clinton Joseph Davisson / George Paget Thomson   1938. Enrico Fermi   1939. Ernest Orlando Lawrence   1943. Otto Stern   1944. Isidor Isaac Rabi   1945. Wolfgang Pauli   1946. Percy Williams Bridgman   1947. Edward Victor Appleton   1948. Patrick Blackett   1949. Hideki Yukawa   1950. Cecil Frank Powell

1951. – 1975.

1951. John Douglas Cockcroft / Ernest Walton   1952. Felix Bloch / Edward Mills Purcell   1953. Frits Zernike   1954. Max Born / Walther Bothe   1955. Willis Lamb / Polykarp Kusch   1956. William Shockley / John Bardeen / Walter Houser Brattain   1957. Lǐ Zhèngdào / Yáng Zhènníng   1958. Pavel Čerenkov / Ilja Frank / Igor Tam   1959. Emilio Segrè / Owen Chamberlain   1960. Donald A. Glaser   1961. Robert Hofstadter / Rudolf Mössbauer   1962. Lev Landau   1963. Eugene Wigner / Maria Goeppert-Mayer / J. Hans D. Jensen   1964. Charles H. Townes / Nikolaj Basov / Aleksandar Prohorov   1965. Shin'ichirō Tomonaga / Julian Schwinger / Richard Feynman   1966. Alfred Kastler   1967. Hans Bethe   1968. Luis Walter Alvarez   1969. Murray Gell-Mann   1970. Hannes Alfvén / Louis Néel   1971. Dennis Gabor   1972. John Bardeen / Leon Neil Cooper / John Robert Schrieffer   1973. Reona Esaki / Ivar Giaever / Brian Josephsonson   1974. Martin Ryle / Antony Hewish   1975. Aage Niels Bohr / Ben Roy Mottelson / James Rainwater

1976. – 2000.

1976. Burton Richter / Samuel C. C. Ting   1977. Philip Warren Anderson / Nevill Francis Mott / John Hasbrouck van Vleck   1978. Pjotr Kapica / Arno Allan Penzias / Robert Woodrow Wilson   1979. Sheldon Lee Glashow / Abdus Salam / Steven Weinberg   1980. James Cronin / Val Logsdon Fitch   1981. Nicolaas Bloembergen / Arthur Leonard Schawlow / Kai Siegbahn   1982. Kenneth G. Wilson   1983. Subramanijan Čandrasekar / William Alfred Fowler   1984. Carlo Rubbia / Simon van der Meer   1985. Klaus von Klitzing   1986. Ernst Ruska / Gerd Binnig / Heinrich Rohrer   1987. Georg Bednorz / Karl Alexander Müller   1988. Leon M. Lederman / Melvin Schwartz / Jack Steinberger   1989. Norman Foster Ramsey Jr. / Hans Georg Dehmelt / Wolfgang Paul   1990. Jerome Isaac Friedman / Henry Way Kendall / Richard E. Taylor   1991. Pierre-Gilles de Gennes   1992. Georges Charpak   1993. Russell Alan Hulse / Joseph Hooton Taylor Jr.   1994. Bertram Brockhouse / Clifford Shull   1995. Martin Lewis Perl / Frederick Reines   1996. David Morris Lee / Douglas Osheroff / Robert Coleman Richardson   1997. Steven Chu / Claude Cohen-Tannoudji / William Daniel Phillips   1998. Robert B. Laughlin / Horst Ludwig Störmer / Daniel C. Tsui   1999. Gerardus 't Hooft / Martinus J. G. Veltman   2000. Žores Alfjorov / Herbert Kroemer / Jack Kilby

2001. – 2024.

2001. Eric Allin Cornell / Wolfgang Ketterle / Carl Wieman   2002. Raymond Davis Jr. / Masatoshi Koshiba / Riccardo Giacconi   2003. Aleksej Abrikosov / Vitalij Ginzburg / Anthony James Leggett   2004. David Gross / Hugh David Politzer / Frank Wilczek   2005. Theodor W. Hänsch / John L. Hall / Roy J. Glauber   2006. John C. Mather / George Smoot   2007. Albert Fert / Peter Grünberg   2008. Yōichirō Nanbu / Makoto Kobayashi / Toshihide Masukawa   2009. Charles K. Kao / Willard Boyle / George E. Smith   2010. Andre Geim / Konstantin Novoselov   2011. Saul Perlmutter / Adam Riess / Brian Schmidt   2012. David J. Wineland / Serge Haroche   2013. François Englert / Peter Higgs   2014. Isamu Akasaki / Hiroshi Amano / Shūji Nakamura   2015. Takaaki Kajita / Arthur B. McDonald   2016. David J. Thouless / Duncan Haldane / John M. Kosterlitz   2017. Rainer Weiss / Kip Thorne / Barry Barish   2018. Arthur Ashkin / Gérard Mourou / Donna Strickland   2019. Jim Peebles / Michel Mayor / Didier Queloz   2020. Roger Penrose / Reinhard Genzel / Andrea Ghez   2021. Giorgio Parisi / Klaus Hasselmann / Shukurō Manabe   2022. Alain Aspect / John Clauser / Anton Zeilinger   2023. Anne L'Huillier / Ferenc Krausz / Pierre Agostini

Aleksandar Prohorov na Wikimedijinoj ostavi