1450

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | 1480-e | >
<< | < | 1446. | 1447. | 1448. | 1449. | 1450. | 1451. | 1452. | 1453. | 1454. | > | >>

1450. po kalendarima
Gregorijanski 1450. (MCDL)
Ab urbe condita 2203.
Islamski 853–854.
Iranski 828–829.
Hebrejski 5210–5211.
Bizantski 6958–6959.
Koptski 1166–1167.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1505–1506.
Shaka Samvat 1372–1373.
Kali Yuga 4551–4552.
Kineski
Kontinualno 4086–4087.
60 godina Yang Metal Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11450.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1450 (MCDL) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji

  • travanj/svibanj - Kratak Hunjadijev upad u Srbiju - sporazumeo se sa Đurđem i vratio sebi sina Ladislava[1].
  • 9. 5. - Ubijen Abd al-Latif (Timurid), nasleđuje Abdulah.
  • 13. 5. - U Norveškoj zbačen Karl VIII. Švedski (tj. Karl I Norveški) u korist Kristijana I. Danskog.
  • 14. 5. - Sultan Murat II započinje opsadu Kroje - na jesen se mora povući bez uspeha.
    • U međuvremenu sklopili mir Mletačka Republika i napuljski kralj Alfonso V, koji zatim pokušava napraviti savez protiv Turaka.
  • 17. 6. - Na budimskom saboru, gubernator Janoš Hunjadi, palatin Ladislav Gorjanski i erdeljski vojvoda Nikola Iločki sklopili "vječno bratimstvo i savez".
  • 4. 7. - Pobunjenička vojska Jacka Cadea ušla u London, kralj Henry VI pobegao iz grada; ustanici razbijeni i isterani iz Londona dva dana kasnije.
  • 6. 7. - Caen se predao Francuzima.
  • 5. 10. - Po naređenju vojvode Ludwiga IX., proterani Jevreji iz donje Bavarske.
  • 22. 10. - Požunski tajni ugovor između Hunjadija i cara Fridriha III: Hunjadi ostaje gubernator Ugarske još osam godina a Ladislav ostaje pod Fridrihovim starateljstvom.
  • oktobar? - Skenderbeg nudi Kroju Mlečanima, ali oni ne žele prihvatiti odgovornost.

Tokom/tijekom godine

  • Johann Gutenberg otvorio štampariju u Mainzu.
  • Približno vreme građenja Machu Picchua ("Stari vrh"), u vreme inkanskog cara Pachacutija.
  • Osnovan Univerzitet u Barceloni.
  • Hrvatsko-dalmatinski ban Petar Talovac nastavlja rat sa susedima, podban Tomaš Tvrtković mu tokom leta uzeo Ostrovicu i još jedan grad a Mlečani pretenduju na Klis.
  • Podignuta Vlaška crkva na Cetinju.
  • Gradi se Crkva sv. Martina na Malom Lošinju.
  • Tokom zime čopor vukova ubio 40 ljudi u Parizu.
  • Opatija sv. Nikole na ušću Bojane vraćena opatu Ivanu Đurđevu - Mlečani je 1442. dali pravoslavnom popu Đinaku od Mrkojevića.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1450.
Rođeni oko 1450.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1450.
  • 8. 4. - Sejong Veliki, vladar Koreje (* 1397)
  • 12. 7. - Jack Cade, engleski pobunjenik
  • avgust, krajem - Teodora Vukčić, udova Radoslava Pavlovića
  • nov-dec. - Ivaniš Pavlović, bosanski velikaš (* 1423)
  • Ahmed Ibn Arabšah, arapski pisac i istoričar
  • Blaž Jurjev Trogiranin, hrvatski slikar (* ca. 1390)

Reference

  1. V. Klaić, str. 229
  • Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio drugi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Druga knjiga: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457) (archive.org)
  • Vladimir Ćorović, Historija Bosne
  • Grupa autora, Istorija Crne Gore