1380-e

Milenijum:	2. milenijum
Vjekovi:	13. vijek – 14. vijek – 15. vijek
Decenije:	1350-e 1360-e 1370-e – 1380-e – 1390-e 1400-e 1410-e
Godine:	1380 1381 1382 1383 1384 1385 1386 1387 1388 1389
Kategorije:	Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci

1380-e su decenija koja je počela 1. januara 1380. i završila 31. decembra 1389.

Događaji

Hrvatska

1380

• svibanj-lipanj - Kralj Ludovik I. Veliki boravi u Hrvatskoj (Zagreb i Križevci).
• 13. 6. - Kralj Ludvig sakupio sabor prelata i baruna u Križevcima.
• 7. 7. - Kjođanski rat: mletački admiral Vettor Pisani zarobio jedan đenovski brod kod otoka Svetog Petra.
• srpanj - Admiral Pisani bombardira Zadar i hara dalmatinske obale i brodove.
• 13. 8. - Umro admiral Pisani, nedaleko od Manfredonije, zamenjuje ga providur Lodovico Loredan - opet haranje hrvatsko-dalmatinskog primorja.
• 29. 8. - Mlečani zapalili Senj (zatim: Krk se predao, Baška spaljena).
• U Zadru izrađena Škrinja Sv. Šimuna.
• Slavonski ban zbog ratnog stanja zabranio izvoz žita van granica kraljevstva.
• krajem godine - Emerik Bubek ban Hrvatske i Dalmacije nakon Nikole Széchy-ja; Petar Cudar okončava banovanje u Slavoniji - naslijediće ga Stjepan i Ivan Bánffy (Banić) 1381.

1381

• 9. 5. - Dubrovačka Republika zabranila izvoz soli u Bosnu i Srbiju i naredila svojim trgovcima povratak u grad (zbog Tvrtkove promletačke politike u Kotoru i kuge koja hara Balkanom)^[1].
• 24. 5. - Kod Dubrovnika se pojavile 22 đenovske galije, ali ih oterao mletački admiral Carlo Zeno.
• 8. 8. - Uz posredovanje Amedea VI Savojskog dogovoren Torinski mir, nakon tri godine rata između Mletačke i Đenovske republike i njihovih saveznika (ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika zastupali pečujski i zagrebački biskup Pavao Horvat) - Kraljevina Hrvatska i Dalmacija dobija Kotor i 7000 dukata godišnje; Đenova je trajno oslabljena ovim sukobom.
• 26. 9. - Mlečani predali kotorsku tvrđavu kraljevom povjereniku, Zadraninu Pavlu Jurjeviću.
• oktobar-novembar - Plemići u Kotoru se vratili na vlast (bili zbačeni od građana u maju 1380)^[2].
• 6. 12. - Ludovik I. Veliki u Križevcima (izdaje povlastice knezu Pavlu I. Zrinskom).

1382

• 5. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Ludvig boravi u Zagrebu, izaslanicima novostečenog Kotora potvrđene povlastice (poslednji kraljev boravak u Hrvatskoj).
• 1. 5. - Kralj Ludvig poziva dalmatinske općine za opremanje brodova u pomoć Karlu Dračkom u Napulju (poziv ponovljen 20. 7.).
• 10. 9. - Umro ugarsko-hrvatsko-poljski kralj Ludovik I. Veliki - u Ugarskoj i Hrvatskoj ga nasleđuje 11-godišnja kćerka Marija, ali ubrzo dolazi do borbi oko prestola (17. 9. krunisana za "kralja", upravljaju majka Elizabeta i palatin Nikola Gorjanski).
• rujan - Hrvatsko-dalmatinski ban Emerik Bubek otplovio u južnu Italiju.
• 22. 10. - Dubrovačko Vijeće umoljenih zaključilo da se sklopi obrambeni savez sa dalmatinskim gradovima protiv Venecije, kao i protiv kopnenih susjeda (misli se na Tvrtka).

1383

• 11. 4. - Kraljica Marija, sporazumno sa majkom Elizabetom, na molbu Dubrovčana zabranila žiteljima Hrvatske i Dalmacije dovoziti vino i sol u novi Tvrtkov grad u Dračevici (Herceg Novi).
• 15. 6. - Stjepan II. Lacković ban Hrvatske i Dalmacije nakon Emerika Bubeka (stiže u Zadar 1. 8.).
• srpanj/kolovoz - Ivan Paližna, vranski prior Ivanovaca, digao bunu protiv kraljica Marije i Elizabete.
• 24. 10. - Kraljice Marija i Elizabeta stigle u Zadar (Elizabeta do ožujka boravi u Hrvatskoj i Slavoniji).
• 28. 10. - Snage kraljice Marije zauzele Vranu, Paližna pobegao, moguće u Bosnu.
• Stjepan I. Korogy mačvanski ban nakon Ivana Horvata.

1384

• 3. 3. - Kraljica Elizabeta boravi u Mitrovici, nakon čega odlazi u Budim (od listopada je sa kćerkom Marijom boravila u hrvatskim zemljama).
• proljeće - Nemiri protiv kraljica Elizabete i Marije, te palatina Nikole Gorjanskog, u Slavoniji i Ugarskoj.
• 30. 3. - Elizabeta oduzela bansku čast Stjepanu II. Lackoviću, postavljen Toma od Sv. Jurja (u Zadar stigao 15. 5.).
• 8. 7. - U Zadru otkrivena urota protiv kraljica (trojici urotnika odrubljene glave tri dana kasnije).
• kolovoz? - Pobuna u Slavoniji (Stjepan Lacković, biskup zagrebački Pavao Horvat, Nikola Széchy), protiv kraljica, za Karla Dračkog.
• listopad - Ivan Horvat se po povratku iz Napulja proglasio slavonskim banom.

1385

• ca. 16. 5. - Izmirenje kraljica Elizabete i Marije sa plemstvom na sastanku u Požegi.
• svibanj? - Po aranžmanu kraljice-majke Elizabete, kraljica Marija se preko posrednika zaručila sa Lujem I Orleanskim (sin Šarla V).
• srpanj - Žigmund Luksemburški, ostavljeni Marijin zaručnik, provaljuje iz Češke u Ugarsku.
• 12. 9. - Braća Horvati i deo hrvatskog plemstva dovode Karla Dračkog iz Italije u Senj (zatim odlazi u Zagreb).
• 28. 9. - Ugarsko-hrvatska kraljica Marija se udala u zamku Zvolen za prvobitnog zaručnika, Žigmunda Luksemburškog.
• 8. 10. - Nikola Széchy ugarski palatin umesto nepopularnog Nikole Gorjanskog.
• 15. 11. - Na saboru u Budimu kraljica Marija potvrdila prava i povlastice staleža i redova kraljevine.
• prosinac - Vojska hrvatskih velikaša vodi Karla Dračkog u Budim.
• 25. 12. - Sabor Karlovih pristalica u Budimu ga proglasio za kralja ugarskoga i hrvatskoga (Marija se taktički odriče krune).
• 31. 12. - Karlo Drački krunisan u Stolnom Biogradu.

1386

• 7. 2. - Kralj Karlo teško ranjen u Budimu, od strane (Elizabetinog peharnika Blaža Forgača u njenim odajama, u prisustvu Nikole Gorjanskog).
• 8. 2. - Prerano oglašena smrt kralja Karla i povratak Marije na ugarsko-hrvatski prijestol.
• 24. 2. - U Višegradu je umro ugarsko-hrvatski kralj Karlo, poslije 55 dana vladavine; u Napuljskom kraljevstvu ga nasljeđuje maloletni sin Ladislav Napuljski (koji postaje pretendent i na ugarsku krunu). Početak dugog rata između pre svega hrvatskih plemića i Žigmunda Luksemburškog.
• ožujak? - U Hrvatskoj dolazi do pobune protiv kraljica - Ivan Horvat u Mačvi i Ivan Paližna u Hrvatskoj-Dalmaciji.
• ožujak-srpanj - Stjepan I. Korogy, bivši mačvanski ban, u ime kraljice porazio Ladislava Horvata (Ivanovog brata) i zauzeo Mačvu sa Beogradom; zatim doživjeo po jedan poraz i pobjedu.
• april - Češki kralj Vaclav IV, brat Marijina zaručnika Žigmunda, upao u Ugarsku.
• 1. 5. - Sporazum kraljica Elizabete i Marije sa Vaclavom IV u Győr-u: Žigmund ne može biti krunisan za ugarskog kralja, ali može živeti u zemlji ako želi.
• lipanj - Izaslanik Venecije Pantaleone Barba dogovara savez sa Gorjanskim i kraljicama protiv Ladislava Napuljskog.
• 25. 7. - Pobunjenici (Horvati i Paližna) kod Gorjana zarobili kraljice i ubili Gorjanskog s celom muškom pratnjom (kraljice zatim preko Ivanića i Gumnika, tj. Bosiljeva kod Čazme, odvedene u Novigrad kod Zadra).
• rujan? - Žigmund Luksemburški je u Ugarskoj kao "kapetan kraljevstva" - priprema rat sa hrvatskim pobunjenicima (komandant vojske Ladislav Lošonc, prospektivni mačvanski ban Nikola Gorjanski mlađi).
• krajem prosinca - Žigmund prešao preko Drave u Slavoniju.
• Banovi: Slavonije i Mačve Ivan Horvat sa bratom Ladislavom, Hrvatske i Dalmacije Ivan Paližna (Karlove pristaše).

1387

• početak siječnja - Sastanak pobunjeničkih vođa u Zadru.

+ U Novigradu zadavljena kraljica Elizabeta, vijest o tome stigla u Zadar 16. 1..

+ Elizabetin zet Žigmund Luksemburški se privremeno povukao iz Slavonije.

• februar - Poljska uzela natrag Galiciju od Ugarske (Jadviga od sestrinog muža Žigmunda).
• veljača/ožujak - Žigmundov vojvoda Ladislav Lošonc ratuje iz Gradeca sa Ivanom Horvatom, koji je sačuvao Zagreb, grad netom smjenjenog biskupa Pavla Horvata - Horvat će osvojiti Medvedgrad pa i Gradec.
• ožujak i dalje - Ivan Horvat s braćom Ladislavom i Berislavom, uz pomoć Tvrtkove i Lazareve konjice zauzeo istočnu Slavoniju, Mačvu, prešao u Baranju, poharao Pečuh.
• 31. 3. - Žigmund Luksemburški se u Stolnom Biogradu okrunio za kralja ugarsko-hrvatskog (vl. do 1437).
• 15. 4. - Mletačka općina poziva Zadar, Split i Trogir da budu vjerne Ugarskoj kruni (Žigmundu), takođe je opremila flotu da pazi na jadransku obalu.
• svibanj - Knez Ivan Frankapan i krbavski knezovi Kurjakovići uzeli od Ivana Paližne lički Počitelj i oslobodili Korođa, Kanižaja i dr. (zarobljeni kod Gorjana).
• 4. 6. - Oslobođena kraljica Marija, nakon što su Frankapan i Kurjakovići s kopna i mletački kapetan Barbadico s mora opkolili Novigrad, a Paližna se opet predao.
• lipanj? - Kapetan Barbadico osvojio Skradin za Žigmunda.
• ljeto? - Žigmundove vojvode (Nikola II. Gorjanski, Stjepan Lošonc, Ivan Morović) kod Čerega (blizu Iloka) porazile Ivana Horvata (zatim zarobljen u Požegi, ali beži u Bosnu).
• 4. 7. - Kraljica Marija stigla u Zagreb, u kome se nalazi i njen suprug Žigmund.
• srpanj-kolovoz - Marija i Žigmund borave u Hrvatskoj, gušenje pobune u zapadnoj Slavoniji (Gumnik, Medvedgrad).
• 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
• 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
• poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
• listopad - Albert Lošonc, imenovani vranski prior i brat hrvatsko-dalmatinskog bana Ladislava Lošonca, i knezovi krbavski napadaju Vranu (Ivan Paližna).
• 28. 10. - U Budimu potvrđene privilegije Dubrovačkoj Republici.
• 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
• ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
• 25. 11. - Kralj Žigmund darovao Cetin (kod dan. Cetingrada) knezu Ivanu Krčkom Frankopanu.
• ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
• 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.

1388

• siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
• 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
• 8. 3. - Trogirani šalju posrednike u Split i Klis - bez uspjeha.
• mart, polovinom - Tvrtkovi poslanici vojvoda Vlatko i Stanoje Jelačić nude sporazum dalmatinskim gradovima.
• 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
• 6. 10. - Sastanak knezova i predstavnika dalmatinskih gradova u Skradinu, dogovoren savez protiv bosanskog kralja (bez efekta, zbog sukoba između Trogira i kneza Nelipića).
• studeni - Vojvoda Hrvoje Vukčić i brat mu Vojslav došli u Knin kao predstavnici kralja Tvrtka.
• 23. 12. - U Zadar stigao Ladislav Lošonc, Žigmundov komandant, gubernator Hrvatske i Dalmacije i slavonski ban.
• Borbe u istočnoj Slavoniji - Ivan Horvat protiv mačvanskog bana Nikole II Gorjanskog, u koje se meša i knez Lazar na Ivanovoj strani zbog Mačve.

1389

• 8. 2. - Žigmundov ban Ladislav Lošonc krenuo iz Zadra na Paližnu i Tvrtkove snage u Dalmaciji (bez uspjeha).
• ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
• 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
• kraj ožujka - Hrvatski pobunjenici i bosanske čete izleteli iz Vrane i popalili kuće Zadrana.
• srpanj - Žigmundovi ljudi uzeli Klis Ivanu Paližni.
• ljeto - Novi upad Ivana Horvata iz Usore u Mačvu, Gorjanski ga odbio.
• 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
• 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
• 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
• 20. 11. - Zadarska pješačka vojska sa konjanicima Ivana Frankapana kreće prema Vrani, kao pojačanje Kraljevskoj vojsci.
• 22. 11. - Kraljevska i domaća vojska se kod Vrane sukobila sa Ivanom Paližnom (ranjen).
• 24. 11. - Novi gubici za Paližnu, u okršaju na dan sv. Krševana.
• 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
• 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.
• Detrik Bubek novi slavonski ban, nakon Ladislava Lošonca.

Bosna

1380

• 12. 3. - Povelja kralja Tvrtka kojom je Hrvoje Vukčić postavljen za velikog vojvodu, nakon umrlog oca Vukca Hrvatinića.

1381

• septembar-oktobar - Kralj Tvrtko boravi u župi Dračevici, gde će graditi Sveti Stefan (danas Herceg Novi); takođe će graditi i Brštanik kod Opuzena^[1].

1382

• 29. 4. - Mletačka Republika se zahvaljuje kralju Tvrtku na pomoći Kotoru prošle godine.
• avgust - Stižu prvi brodovi sa solju u Tvrtkov novi grad u Dračevici (Kralj Tvrtko u Dračevici podiže grad, budući Herceg Novi, kao trg za so, što izaziva negodovanje i smetnje od strane Dubrovčana).
• 2. 12. - Povelja kralja Tvrtka Dubrovačkoj Republici: odustaje se od trga soli u novoosnovanom gradu Svetom Stefanu (Herceg Novom).

1383

• 8. 3. - Mlečani odobrili svom građaninu Nikoli Baseju da postane bosanski admiral (što ostaje do kraja sledeće godine); kasnije tokom meseca odobrena prodaja jednog opremljenog broda - začetak prve bosanske flote^[3].
• 30. 7. - Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dobio mletačko građanstvo.
• septembar - Kralj Tvrtko kupi vojsku u Humu, što izaziva strah u Dubrovniku^[3].
• jesen - Kralju Tvrtku dozvoljeno da u Veneciji o svom trošku napravi dva nova broda^[3].
• Kralj Tvrtko podigao grad Sveti Mihailo (Brštanik) kod Opuzena, sa malim brodogradilištem.

1384

• jul - Kralj Tvrtko izgleda zauzeo Kotor^[4] (ugarska kraljica Marija priznala sledećeg marta, grad želeo i Balša II Balšić).

1385

• 28. 3. - Dogovor Nikole Gorjanskog sa Tvrtkom u Bosni - ovaj će biti prijatelj kraljice Marije u zamenu za Kotor.
• 1. 5. - Kraljica Elizabeta, na molbu Dubrovčana, zabranila dalmatinskim gradovima dovoženje soli u novi Tvrtkov grad Brštanik.
• leto-jesen - Tvrtko ratuje sa Balšićima, ali je poražen (primirje uz dubrovačko posredstvo).

1386

• kraj listopada - Dubrovčani primili u Ston izbeglice iz Huma, pobegle od prvog turskog upada u Bosnu (išli do doline Neretve^[5]).

1387

• 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
• 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
• poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
• 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
• ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
• ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
• 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.

1388

• siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
• 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
• 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
• 9. 8. - Nakon upada turskog odreda, bosanskim izbeglicama otvoreno dubrovačko područje (prema turskim izvorima ovaj odred je poslat na inicijativu Đurđa Balšića, Tvrtkovog neprijatelja^[6]).
• 27. 8. - Bitka kod Bileće - ubjedljiva pobeda Vlatka Vukovića nad Turcima.

1389

• ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
• 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
• 15. 6. - Kosovska bitka - Tvrtko poslao Vlatka Vukovića.
• 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
• 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
• 20. 10. - Firentinska opština čestita Tvrtku "pobedu" u Kosovskoj bitci.
• 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
• 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
• 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.

Srbija i Zeta

1380

• maj - Grupa građana u Kotoru proterala vladajuće veće, kojim je dominiralo bogatije plemstvo^[2]; Dubrovčani u junu traže njihov povratak^[7].
• jun-jul? - Ulcinjani zarobili jedan đenovski brigantin koji im je plijenio robu (Dubrovčani posreduju, jer Đenovljani prijete odmazdom).
• 1379-80 - Izgrađen Manastir Gornjak, zadužbina kneza Lazara.
• Izgrađena crkva Lazarica u Kruševcu.
• Na čelo srpske crkve dolazi patrijarh Spiridon (Jefrem se povukao prošle godine).

1381

• 1380/81 - Bitka na Dubravnici, Crep Vukoslavić sa susedom Vitomirom razbio turski pljačkaški odred na reci Dubravnici kod Paraćina - prvi veći srpsko-osmanlijski sukob posle Marice.
• Završen manastir Ravanica, Lazareva zadužbina (v. Ravanička povelja).
• Monah Dorotej izgradio manastir Drenču kod Kožetina (Aleksandrovca), takođe i crkva u Naupari kod Kruševca izdignuta u manastir Naupara.
• Eparhija Hvosno (sever Metohije) unapređena u mitropoliju (sedište Bogorodica Hvostanska ili "Mala Studenica").

1382

• Balša II Balšić započeo rat sa Karlom Topijom (cilj mu je Drač); takođe, od jeseni opseda Kotor.
• Toma Preljubović, vladar Epira, dobio titulu despota od vizantijskog cara Jovana V.
• Turci osvojili Sredec (Sofiju) nakon duge opsade (pominje se i 1385); takođe i Monastir (Bitola) i Štip.

1383

• period 1379-83 - U turskom upadu oštećen manastir Gračanica^[8].

1385

• pre aprila - Balša II Balšić uzeo Drač od Karla Topije.
• leto-jesen - Tvrtko ratuje sa Balšićima, ali je poražen (primirje uz dubrovačko posredstvo).
• 18. 9. - Bitka na Saurskom polju: otomanski odredi porazili Balšu II kod Ljušnje u srednjoj Albaniji, koji je tu i poginuo (kao i Ivaniš Mrnjavčević, Markov brat) - Drač se vratio Topiji, Balšu u Zeti nasleđuje sinovac Đurađ II Balšić (Stracimirović), udova Komnina se neko vreme održava u Valoni pod mletačkom zaštitom.
• Mavro Orbin tvrdi da su knez Lazar i Vuk Branković postali Muratovi vazali^[9].

1386

• Muratovi Turci zauzeli Niš.
• približno - Lazareva kćerka Jelena se udala za zetskog gospodara Đurđa II Balšića; njegova druga kćerka, Dragana, udata za trnovskog bugarskog cara Ivana Šišmana.

1387

• 1386-87 - Bitka kod Pločnika, blizu Prokuplja - knez Lazar odbio Muratovu vojsku.
• poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
• približno - Teodora Lazarević, kćerka kneza Lazara, udata za ugarskog velikaša Nikolu II. Gorjanskog.

1388

• 5. 9. - Đurađ II Balšić izabran za dubrovačkog građanina (zahvalnost za zauzimanje kod Šahina).
• Počinje gradnja manastira Ljubostinja (kod Trstenika).
• 1388-89 - Podignut manastir Svetog Andreje na Treski, blizu Skopja, zadužbina Andrijaša Mrnjavčevića.

1389

• februar - U Veneciji, a i Srbiji, se zna za turske pripreme napada^[5]
• 24. 2. - Ugarski kralj Žigmund u jednom pismu pominje da sprema pohod na kneza Lazara, zbog njegovih napada na Mačvu (u kontekstu upada Ivana Horvata u istočnu Slavoniju iz Bosne); kasnije se izmirili preko Lazarevog zeta, mačvanskog bana Gorjanskog.
• 15. 6. - Kosovska bitka u kojoj ginu otomanski sultan Murat I i knez Lazar - nasljeđuju ih Bajazid I odn Stefan Lazarević. (u 20. i 21. veku ovom datumu po julijanskom kalendaru odgovara 28. 6. po gregorijanskom)
  • Dubrovnik odobrio eventualno utočište kneginji Milici i deci.
  • 1389-90 - Stefan Lazarević i majka Milica prinuđeni postati vazali Osmanlija^[9] : obaveza danka, čete u ratovima i Olivera Lazarević u Bajazitovom haremu.
• 7. 7. - Žigmund poslao Nikolu Gorjanskog Vuku Brankoviću radi "pogodbe" (Vuk se naziva "gospodar Srbljem i Podunavlju")^[10].
• 18. 8. - Umro patrijarh srpski Spiridon^[11], na njegovo mesto će opet doći Jefrem.
• oktobar? - Žigmund iz Mačve provalio u oblasti Stefana Lazarevića i Milice.
• ca. 8. 11. - Žigmundove snage zauzele tvrđavu Borač, blizu Knića, kao i obližnji Čestin; Žigmund se zbog zime ubrzo vraća u Ugarsku.

Izvori

• Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409) (archive.org)