Manastir Gračanica


Koordinate: 42° 35' 54" SG Š, 21° 11' 36" IGD

Za ostale upotrebe, v. Gračanica.
Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji
Svjetska baština – UNESCO
 Srbija (Evropa)
Registriran:2004. (28. zasjedanje)
Dodatan upis:2006.
Vrsta:kulturna
Mjerilo:ii, iii, iv
Ugroženost:2006-
Referenca:UNESCO
Manastir Gračanica na mapi Srbije
Manastir Gračanica
Manastir Gračanica
class=notpageimage|
Manastir Gračanica na karti Srbije

Manastir Gračanica kako je sirokoj javnosti poznat je manastir ciji je ktitor kralj Milutin (1281-1321). Manastir je posvecen Uspenju Presvete Bogorodice koja se danas proslavlaja kao Velikogospojinski praznik vasar na centralnom Kosmetu sa centralnom manifestacijom u Gracanici koja se obelezava kulturno-prosvetnim programom svake godine 28. avgusta.

Istorija

Nemanjici su srpska srednjovekovna dinanstija ciji su clanovi ne samo vladari nego i njihova braca koja su cesto bila monasi a neki od njih i arhiepiskopi, svojom delatnoscu na politickom i duhovnom planu su uspeli da se izbore za drzavnu nezavisnost za vreme kralja Stefana Prvovencanog (1196-1228) i za vreme Sv Save za crkvenu nezavisnost (autokefalnost) srpske crkve 1219. godine.

Ktitorsko pravo, je u srednjovekovnoj srpskoj drzavi bili vladarsko pravo, koju su svi clanovi dinastije Nemanjic koristili a najise se istakao kralj Milutin (1282-1321) koji je bio ktitor vise desetina crkava. Manastir Sv. Bogorodice nalazi se u pokrajini Kosovo i Metohija u južnoj Srbiji, na levoj obali reke Gračanke, desne pritoke Sitnice, južno od Prištine.

Radovi na manastiru su trajali u periodu od 1315-1321. radove su izvodili primorski graditelji kao i unutrasnje oslikavanje manastira, kod oslikavanja manastira vazno je spomenuti da je u vidu freske na zidu sacuvana osnivacka povelja mastira Gracanica dok sama povelja nije sacuvana. Zavrsetkom gradnje, manastir je od vladara poveljama darivan bogatim poklonima kao u imanju tako i u povlasticama. Istrazivanjem ispod temelja manastira tokom 1970-ih utvrdjeno je da je kao i za citav niz drugih manastira koji su izgradjeni za vreme Nemanjica. i manastir Sv Bogorodice ili kako je poznatiji kao Gracanica, podignuta je na temeljima stare crkve u kojoj je bila stolica lipljanske episkopije.

Vreme 14. i 15. veka bio je period velike duhovne slave manastira. U Gračanici je živelo stotine monaha koji su bili razvili veoma intenzivnu duhovnu i umetničku delatnost. U drugoj četvrtini 16. veka tu je bilo i središte novobrdskog mitropolita koji je u manastir doneo i prvu štampariju. Kasnije, usled velikih turskih zuluma, manastir je napušten i crkva je služila za parohijske potrebe. Posle Drugog svetskog rata, manastir su obnovile monahinje i od tada on služi kao ženski manastir. Danas u njemu živi 20-tak sestara koje se bave ikonopisanjem, vezom, poljoprivredom i drugim monaškim poslušanjima.

Nakon rata na Kosovu i Metohiji 1999. godine u manastir Gračanicu je preneto sedište episkopa raško-prizrenskog koji je morao da napusti Prizren.

Manastir je postao ne samo duhovno već i nacionalno i političko središte srpskog naroda centarlnog Kosova i Metohije.

U njemu se svakodnevno organizuju brojni skupovi i sastancisa međunarodnim predstavnicima sa ciljem da se obezbedi opstanak i život srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Arhitektura

Gračanica je jedan od najznačajnijih spomenika stare srpske kulture. Crkva je od tesanog kamena položenog u redove dvojnih i trojnih redova opeka i ima pet kubeta i tri apside. Izvedena je u estetskom i građevinsko- arhitektonskom savršenstvu i vrlo je skladnih proporcija.

Crkva manastira Gračanica je građevina sa pet kubeta sa osnovom upisanog krsta, te kao takva pripada grupi prvoklasnih arhitektonskih ostvarenja svoga vremena. Spoljna priprata je sagrađena u krajem 14. veka u vreme kneza Lazara.

Freske

U crkvi se nalaze freske koje prikazuju rodoslov dinastije Nemanjića, kopija iz manastira Dečana, zatim lik kraljice Simonide, žene kralja Milutina i kćeri vizantijskog cara Andronika II.

U 16. veku priprata je oslikana freskama. Mihajlo i Evtihije, poznati slikari iz Soluna završili su freske u glavnoj crkvi do 1321. Nebeska liturgija, proroci i evanđelisti su naslikani na glavnoj kupoli ispod freske Hrista Pantokratora dok se na zidovima naosa mogu videti ciklusi Velikih Praznika, Hristovog stradanja, čuda, priča, Hristovog Rodžestva i Vaskrsenja, prizori iz života Bogorodice, Sv. Nikole i Kalendar svetih. Prizori koji prikazuju Evharistiju kao i starozavetni motivi nalaze se u oltaru. Sv. Kralj Milutin i njegova supruga kraljica Simonida, vizantijska princeza, prikazani su u centralnom luku kao vladari kojima sam Gospod daje vlast preko anđela koji na njihove glave spuštaju krune. Nemanjićko stablo porekla i Strašni sud su naslikani u prednjem delu naosa dok su i van priprate sačuvani fragmenti fresaka iz 14. veka. Pored ostalih fresaka značajni su ciklusi Vaseljenskih sabora, Akatista Presvete Bogorodice i Rođenja Gospodnjeg.

Na zidovima ove crkve takođe se mogu naći i portreti srpskih arhiepiskopa i patrijaraha kao i pogrebna scena gračaničkog mitropolita Dionisija. Gračanička riznica je uništena u požarima 1379. i 1383. U manastiru se i danas čuva zbirka starih ikona, među kojima je značajna ikona Hrista Milostivog iz 14. veka koja je jedinstvena po svojim dimenzijama (269 cm x 139 cm). Na manastiru je do sada urađeno više graditeljskih i slikarskih konzervatorskih radova.

Svetska baština

Ovaj manastir se nalazi na spisku Uneskove Svetske baštine zajedno sa još tri manastira SPC pod imenom „Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji“.

Galerija

  • Ukras na bunaru manastira Gračanica. Fotografija iz projekta "Koreni duše“. Foto:Darko Dozet
    Ukras na bunaru manastira Gračanica. Fotografija iz projekta "Koreni duše“. Foto:Darko Dozet
  • Manastir Gračanica
    Manastir Gračanica
  • Freska u narteksu, kraljica Simonida
    Freska u narteksu, kraljica Simonida
  • Jovan Krstitelj
    Jovan Krstitelj
  • Smrt Device Marije, narteks
    Smrt Device Marije, narteks
  • Crkva Sv. Marka u Beogradu je arhitekturna kopija manastira Gračanice
    Crkva Sv. Marka u Beogradu je arhitekturna kopija manastira Gračanice

Literatura

Spoljašnje veze

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Gračanica Monastery
  • Gračanica- virtuelna tura i zbirka fotografija Fonda Blago
  • Manastir Gračanica na yuta.co.rs
  • p
  • r
  • u
Gamzigrad (Galerijeva palača Romulijana) • Manastir Sopoćani i Stari RasManastir Studenica
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu1:
Visoki DečaniManastir Pećka patrijaršijaCrkva Bogorodice Ljeviške • Manastir Gračanica
Srbijanska zastava
  • p
  • r
  • u
Crkvena zdanja koja je izgradio, obnovio i donirao kralj Milutin Nemanjić
Zadužbine, u tadašnjoj Srbiji, koje navodi Danilo II u „Žitijima kraljeva i arhiepiskopa srpskih“ :

Bogorodica Ljeviška (Prizren) • Gračanica (Priština) • Bogorodica Trojeručica (Skoplje) • Serava (kod Skoplja) • Sveti Konstantin (Skoplje) • Sveti Đorđe (kod Kumanova) • Kraljeva crkva (Studenica) • Banjani (kod Skoplja) • Mažići (kod Priboja) • Banjska (kod Kosovske Mitrovice)

Zadužbine, van tadašnje Srbije, koje navodi Danilo II u „Žitijima kraljeva i arhiepiskopa srpskih“ :
Hilandar (Sveta Gora) • Vaznesenje Hristovo (Sveta Gora) • Prodrom (Carigrad) • Sveti Nikola (Solun) • Sveti Georgije (Solun) • Treskovac (kod Prilepa) • Sveti Georgije (kod Kičeva) • Sveta Katarina (Sinaj) • Kraljeva bolnica (Carigrad)

Ostale zadužbine u tadašnjoj Srbiji:
Bogorodica Odigitrija (Mušutište) • Sveti apostol Petar (Bijelo Polje) • Sveti Nikola (kod Skoplja) • Sveti Srđ i Vah (ušće Bojane) • Sveti Jovan (Svač)

Ostale zadužbine u van tadašnje Srbije:
Sveti arhangeli (Jerusalim) • Sveta Trojica (Solun) • Sveti Stefan (Sinaj) • Sveti Nikola (Bari)

Zadužbine koje mu pripisuju narodna predanja:

Sveti Stefan (kod Prizrena) • Tvrdoš (kod Trebinja) • Vitovnica (kod Požarevca) • Sveta Trojica (Skopska Crna Gora) • Vratna (kod Negotina) • Manastirica (kod Kladova)
  • p
  • r
  • u
Nepokretna kulturna dobra Republike Srbije Zastava Srbije
Arheološka nalazišta
Arheološka nalazišta od izuzetnog značaja • Arheološka nalazišta od velikog značaja • Zaštićeno arheološko nalazište
Kulturna dobra
Spomenici kulture
Spomenici kulture od izuzetnog značaja • Spomenici kulture od velikog značaja • Zaštićeni spomenici kulture
Znamenita mesta
Znamenita mesta od izuzetnog značaja • Znamenita mesta od velikog značaja • Zaštićena znamenita mesta
Prostorno kulturno-istorijske celine
Prostorno kulturno istorijske celine od izuzetnog značaja • Prostorno kulturno istorijske celine od velikog značaja • Zaštićene prostorno kulturno istorijske celine