Treći bosanski korpus NOVJ

Treći bosanski korpus

[[Datoteka:|250px|{{{opis_slike}}}]]

Segment Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Formacija Četvrta krajiška divizija
Peta krajiška divizija
Šesta istočno-bosanska brigada
Komandanti
Komandant Kosta Nađ
Angažman
Bitke Prva tuzlanska operacija
Operacija Ferkel
Druga tuzlanska operacija
Operacija Kugelblitz
Operacija Schneesturm
Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944
Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu
Zaseda na Sjemeću novembra 1944
Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944
Operacija Maibaum

Treći bosanski korpus NOVJ formiran je 9. novembra 1942. godine, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita, kao Prvi bosanski narodnooslobodilački udarni korpus. U njegov sastav tada su ušle sve jedinice na teritoriji Bosne i Hercegovine: Četvrta i Peta krajiška divizija, Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada i partizanski odredi iz Bosanske krajine.

Za komandanta Prvog bosanskog korpusa postavljen je Kosta Nađ, narodni heroj, a za političkog komesara Osman Karabegović, narodni heroj. Formiranjem štaba korpusa, prestao je da postoji Operativni štab za Bosansku Krajinu, pošto su njegove funkcije prenete na štab korpusa.

11. maja 1943. godine od snaga i kadrova ovog korpusa stvorena su dva korpusa koja su ga nasledila. U sastavu Prvog bosanskog korpusa ostala je Peta krajiška divizija NOVJ, a osim nje, pod komandom Korpusa bili su i Šesta proleterska i Majevička brigada, Sremski, Birčanski i Šekovićki odred.

Deo štaba sa komandantom Kostom Nađem i Drugom krajiškom brigadom prešao je u septembru u istočnu Bosnu, gde je od 16. i 17. divizije NOVJ i partizanskih odreda istočne Bosne formiran Treći bosanski korpus NOVJ. Komandanta je ostao Kosta Nađ, a za političkog komesara tada je postavljen Vlado Popović. Od glavnine Prvog bosanskog korpusa formiran je Peti udarni korpus na čelu sa novim štabom i komandantom Slavkom Rodićem. Linija razdvajanja operativnih zona ova dva korpusa uglavnom je predstavljala reka Bosna. U oktobru 1943. Korpus je ojačan novoformiranom 27. istočnobosanskom divizijom. Kad je u martu 1944. formirana 36. vojvođanska divizija, Šesnaesta divizija izdvojena je iz sastava korpusa i pripojena novoformiranom Dvanaestom korpusu. U aprilu je Sedamnaesta divizija faktički, a nešto kasnije i formalno izdvojena iz sastava Korpusa, i upućena u Sandžak. Nakon toga korpus su sačinjavale 27., novoformirana 38. istočnobosanska divizija i lokalni partizanski odredi.

Korpus je učestvovao u Prvoj i Drugoj tuzlanskoj operaciji, i trpeo je krupne ofanzivne udare nemačke Druge oklopne armije. U decembru 1943. našao se u zahvatu operacija „Kugelblic“ i "Šnešturm“, a od marta do maja 1944. trpeo je pritisak dugotrajne ofanzive V SS korpusa. Konačno je oslobodio Tuzlu 17. septembra 1944, nakon čega je bio u središtu oštrih i dramatičnih borbi tokom proboja Armijske grupe „E“. U decembru 1944. bio je pod simultanim udarom nemačkog 34. armijskog korpusa i glavnine četnika pod ličnom komandom Mihailovića. Ova četnička ofanziva završila se dramatičnom ali uspešnom odbranom u samim predgrađima Tuzle 24-28. decembra 1944.

Tokom završnim operacijama Jugoslovenske armije, Korpus je potčinjek štabu Druge armije, i učestvovao je u Sarajevskoj operaciji i uništavanju manjih grupa četnika u dolini Neretve i Sutjeske, kao i na Romaniji, kao i poslednjih uporišta ustaša u Posavini.

Literatura

Partizanska spomenica 1941.
Portal NOB
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • p
  • r
  • u
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Armije, korpusi i divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
ArmijeKorpusi
1. proleterski   2. udarni   3. bosanski   4. hrvatski   5. bosanski   6. slavonski   7. slovenački   8. dalmatinski   9. slovenački   10. zagrebački   11. hrvatski   12. vojvođanski   13. srpski   14. srpski   15. makedonski   16. makedonski   Bregalničko-strumički   Korpus narodne odbrane Jugoslavije
Divizije
1. proleterska   2. proleterska   3. udarna   4. krajiška   5. krajiška   6. lička   7. banijska   8. kordunaška   9. dalmatinska   10. krajiška   11. krajiška   12. slavonska   13. primorsko-goranska   14. slovenačka   15. slovenačka   16. vojvođanska   17. istočnobosanska   18. slovenačka   19. severnodalmatinska   20. dalmatinska   21. srpska   22. srpska   23. srpska   24. srpska   25. srpska   26. dalmatinska   27. istočnobosanska   28. slavonska   29. hercegovačka   30. slovenačka   31. slovenačka   32. zagorska   33. hrvatska   34. hrvatska   35. lička   36. vojvođanska   37. sandžačka   38. istočnobosanska   39. krajiška   40. slavonska   41. makedonska   42. makedonska   43. istarska   45. srpska   46. srpska   47. srpska   48. makedonska   49. makedonska   50. makedonska   51. makedonska   Kumanovska   51. vojvođanska   52. kosovsko-metohijska   53. srednjobosanska
vazduhoplovne divizije — 11. lovačka i 42. jurišna