Poezija

Književnost

Osnovni oblici
Roman Pjesma Drama Kratka priča Pripovijetka
Osnovni žanr
Epika Lirika Drama Romansa Satira Tragedija Komedija Tragikomedija Autobiografija Memoari Dnevnik
Mediji
Performans (predstava) Knjiga
Tehnike
Proza Stih
Historija
Drevna (grčka, rimska) Srednjovjekovna (bizantska, latinska) Renesansna Barokna Moderna (18. 19. 20. 21.)
Književnost po jezicima i porijeklu
albanska arapska armenska bjeloruska bosanskohercegovačka bugarska crnogorska češka danska engleska (američka) francuska hebrejska grčka hrvatska indijska irska italijanska japanska kineska mađarska makedonska njemačka perzijska poljska portugalska ruska slovenska surinamska srpska španska švedska turska ukrajinska vietnamska
Rasprave
Kritika Teorija Časopisi
p r u

Poezija, pjesništvo (ijek.) ili pesništvo (ek.), žanr u književnosti u kome je autorova poruka izrečena kroz stihove. Smatra se da je poezija najstarija vrsta književnosti. Rani primjeri su npr. sumerski "Ep o Gilgamešu" (3000. pne), dijelovi Biblije i Homerovi epovi.

Pjesma, književno djelo napisano u stihovima, obično sadrži niz stilskih figura, uključujući rimu, metaforu, poređenje, gradaciju, hiperbolu itd.

Kod predstavnika različitih nacija nalazimo različite vrste poezije. U grčkoj poeziji stihovi se rijetko rimuju, dok je u talijanskoj i francuskoj poeziji suprotan slučaj. Generalno gledajući, u britanskoj i njemačkoj poeziji rima je podjednako i prisutna i odsutna. Neke jezike karakteriše prirodni afinitet za duži stih, dok je kod drugih izražena tendencija ka kraćim stihovima. Neke od ovih karakteristika su uvjetovane razlikama leksika i gramatika samih jezika. Neki jezici primjerice imaju veći fond riječ koje se rimuju, ili više sinonima od drugih.

Poezija je također ukomponovana u neke vrste drame, poput opere.