Junije Palmotić

Junije Palmotić
Junije Palmotić
Biografske informacije
Rođenje	7. 11. 1607. (1607-11-07) (dob: 416) Dubrovnik
Smrt	6. 7. 1657. (dob: 49) [α 1] Dubrovnik
Državljanstvo	Dubrovčanin
Rodbina	Džore Palmotić i Ora Gradić
Opus
1629–1653
Znamenita djela
Pavlimir
Inspiracija
Od Vergilije, Ovidije

Junije Palmotić (Dubrovnik, 1607. – 1657.) bio je dubrovački barokni književnik.^[1]

Biografija

Rođen je u Dubrovniku 1607. godine od Džore Palmotića i Ore Gradić.^[2] U izvorima se spominje i pod imenima Džono Palmotić ili na italijaniziranim nazivom (sasvijem uobičajen u to doba) Giunio Palmotta.

Nakon studija filozofije i prava na talijanskim sveučilištima, afirmirao se kao odvjetnik u svom rodnom gradu, a ujedno je pisao i poeziju. Podrijetlom iz ugledne vlastelinske obitelji, obavljao je različite upravne dužnosti u rodnome gradu, bio je knez na Mljetu, u Konavlima i na Lastovu.^[3] Godine 1656. bio je izabran u Vijeće umoljenih.^[3] Isprva je pisao stihove i pjesme na latinskom jeziku, kao i pjesme “po narodnu” koje nisu sačuvane.

Posmrtno mu je Stjepan Gradić 1670., zauzimanjem piščeva brata Džore,^[3] objavio ep Kristijadu, prepjev istoimenoga latinskog spjeva Marca G. Vide, posvećen švedskoj kraljici Kristini, zagovarateljici katoličke obnove, pridodavši mu i iscrpan autorov životopis.^[3]

No Palmotić je ponajprije autor tragikomedija,^[3] uspješno uprizorivanih za njegova života pred Kneževim dvorom,^[3] o čemu se podatci nalaze u rukopisima drama, a što svjedoči o bogatoj kazališnoj djelatnosti dubrovačkoga baroka.

Izvodile su ih kazališne družine Orlovi, Smeteni i Isprazni,^[3] a sam je Palmotić u njihovoj izvedbi sugerirao niz scenskih efekata tipičnih za baroknu scensku fantastiku.^[3] Sve su napisane u stihu, u osmercima, a tematski se mogu podijeliti u tri kruga.

Klasični tematski krug obuhvaća drame Došastje od Enee k Ankizu, njegovu ocu, Atalanta, Ipsipile, Andromeda, Elena ugrabljena, Akile, Natjecanje Ajača i Ulisa za oružje Akilovo i Lavinija.

U pseudopovijesne tragikomedije panslavenske tematike ubrajaju se Pavlimir, Danica, Captislava i Bisernica, a Armida i Alčina nadahnute su talijanskim renesansnim epovima, Ariostovim Bijesnim Orlandom i Tassovim Oslobođenim Jeruzalemom. Služeći se iskustvima talijanske operne libretistike, Palmotić je u Atalanti, posljednjoj dubrovačkoj pastoralnoj drami, uprizorenoj 1629., godinu dana nakon Gundulićeve Dubravke, dramatizirao epizodu iz Ovidijevih Prijetvorbi. U Pavlimiru, prikazanome 1632., nadahnutom Orbinijevim Kraljevstvom Slavena, tj. Ljetopisom popa Dukljanina, prikazan je nastanak Dubrovnika, sa središnjom figurom navodnoga utemeljitelja Grada, Pavlimira. U toj se dramatizaciji dubrovačke političke doktrine glorificira postanak Dubrovnika i ističe opasnost od ugrožavanja njegove slobode.

Osim mnogobrojnih dramskih tekstova Palmotić je napisao i više lirskih djela. U mladosti je pisao pjesme nadahnute usmenoknjiževnim izričajem, koje nisu sačuvane. Sačuvan je epitalamij Muza na piru, neke prigodnice, panegirici te pobožni stihovi, među kojima se izdvajaju poeme o sv. Kuzmi i Damjanu, zaštitnicima Lastova, te Sveta Katarina od Siene. Sačuvana je i polemična burleskna poema Gomnaida (Govnaida), kojom je u sestinama žestoko napao određenoga dubrovačkog vlastelina.

Značajnost

Palmotić je bio jedan od najboljih oblikovatelja pjesničkoga jezika 17. vijeka,^[3] u njegovu je dramskome djelu barokno hrvatsko kazalište dosegnulo vrhunac pa mu pripada mjesto u krugu velike trojice baroknih dubrovačkih književnika, s Gundulićem i Bunićem Vučićem.^[3]

Palmotić je najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti,^[3] za života je tiskao samo jednu latinsku prigodnicu, posvećenu isusovcu Giovanniju Bargioccu^{[α 2]} (1633).^[3]

Uz Vinka Pribojevića i Jurja Križanića bio je rani začetnik ideja slavenskog jedinstva.^[4]

Djela

Drame

• Pavlimir (1632)
• Danica (1644)
• Ipsipile
• Captislava (1652)
• Armida
• Alčina (1647)
• Kolombo
• Bisernica (1653)
• Došastje od Enee k Ankizu, njegovu ocu
• Atalanta (1629)
• Andromeda
• Elena ugrabljena (1640)
• Akile (1637)
• Natjecanje Ajača i Ulisa za oružje Akilovo (1639)
• Lavinija (1648)
• Didona (1646)
• Glas
• Gosti grada Dubrovnika

Druga djela

• Kristijada – Kristiade to jest život i djela Isukrstova (ep)
• O rijeko, kâ tvoreć...
• Muze na piru
• In obitu Michaelis Gradii epicedion Junii Palmottae
• Kraljici Kristini
• Sveta Katarina od Siene
• Gomniada (invektiva)

Povezano

• Književnost renesanse u Dalmaciji
• Dubrovačko plemstvo

Wikiteka ima originalan tekst povezan sa ovim člankom:

Junije Palmotić

Junije Palmotić na Wikimedijinoj ostavi

Spoljašne veze

• Kristiada, izdanje 1853.
• Gomniada
• Pavlimir
• In obitu Michaelis Gradii epicedion Junii Palmottae
• Kraljici Kristini
• O rieko, ka tvoreć'
• Muze na piru

Bilješke

Izvori

Bibliografija