Ante Bilobrk

ANTE BILOBRK
Profesijaradnik
Član KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Ante Bilobrk (nadimak Žila[1], 3. travnja 1919.—1943.[2]) je bio politički komesar čete u Šestom (beogradskom) bataljunu Prve proleterske udarne brigade i narodni heroj Jugoslavije.

Životopis

Rođen je 1919. godine u selu Brštanovu, kod Splita. Do rata je radio kao ličilac u brodogradilištu u Splitu. Član je Komunističke partije Hrvatske od 1940. godine.[2]

Odmah poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije uhitila ga je Talijanska vojska te je proveo osam dana u zatvoru. Po izlasku iz zatvora otišao je u rodni kraj, gdje se odmah povezao s mjesnom partijskom organizacijom i aktivno sudjelovao u pripremi ustanka. Zajedno s Antom Jonićem ustrojio je skupinu aktivista kojoj je bio vođa. Radio je na dijeljenju letaka i ostale komunističke literature, te u tajnosti održavao stranačke sastanke po selima. Više je puta preko Zagore u partizane na Dinaru prebacio nekoliko skupina omladinaca. Početkom rujna zajedno s jednom skupinom stupio je u Dinarski partizanski odred. Poslije kratkoga vremena je prešao u Svilajsko-mosećki partizanski odred, u kojem je imenovan političkim komesarom (povjerenikom).

21. srpnja 1942. godine je izabran za člana Mjesnoga komiteta KPH za Solin, a sredinom rujna 1942. godine kada je formiran Mosećki bataljun postao je njegov politički komesar. Istaknuo se u mnogim borbama protiv ustaša u Lećevici, na Kozjaku i Kljacima.

Kada je formirana Treća dalmatinska udarna brigada, 12. studenoga 1942. godine Bilobrk je postavljen za političkoga komesara Trećeg bataljuna. S brigadom je sudjelovao u mnogim borbama, a osobito se istaknuo 4. prosinca kada je njegov bataljun napao odjeljak (vrstu) talijanskoga odreda kod sela Podstrana, na cesti Split-Omiš. Nešto kasnije, 15. prosinca Bilobrk se ponovo istaknuo pri uništenju teretnoga vlaka između postaja Labin Dalmatinski i Kaštel Stari na pruzi Split-Knin. U četiri sata dugoj bitki Talijani su imali više mrtvih i ranjenih vojnika.

U siječnju 1943. godine izabran je za člana Zemaljskog odbora SKOJ-a za Hrvatsku. Istaknuo se također tijekom ožujka u petnaestodnevnim borbama protiv četnika, a naročito u spašavanju ranjenika na planini Čvrsnici i kasnije u prijenosu ranjenika preko rijeke Neretve do Nevesinja, tijekom Četvrte neprijateljske ofenzive. Poslije Pete ofenzive prebačen je u Prvu proletersku brigadu, u kojoj je bio politički komesar čete u Šestom (beogradskom) bataljunu.

Poginuo je prilikom napada Prve proleterske brigade na Vlasenicu, 25. i 26. lipnja 1943. godine. U prvom jurišu bio je teško ranjen, ali nije htio napustiti borbu. Kada su ga neprijateljski vojnici pokušali uhvatiti izvršio je samoubojstvo.

Za narodnog heroja je proglašen 27. studenoga 1953. godine.

Izvori

  1. Gizdić, Drago. Dalmacija 1942. : prilozi historiji narodnooslobodilačke borbe, Zagreb : Izdavačko odjeljenje Glavnog odbora Saveza boraca Hrvatske, 1959., str. 257., 379., 395., 400.
  2. 2,0 2,1 Drašković, Blagota ; Jelić, Ivan. Narodni heroji. U: Karaman, Igor (gl. ur.), Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, studenoga 1980., str. 390. – 401. (391.)

Literatura

Partizanska spomenica 1941.
Portal NOB
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd 1975. godina.
  • Biografija na portalu Ratna hronika Splita 1941-1945
  • p
  • r
  • u
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Narodni heroji iz Dalmacije Hrvatska
Narodni heroji Jugoslavije rođeni na teritoriji Dalmacije, kao i oni koji su politički ili vojno djelovali na ovom području:

Ilija Antunović   Tadija Anušić   Božidar Adžija   Maksimilijan Baće   Vlado Bagat   Ante Banina   Anka Berus   Božo Bilić   Ante Bilobrk   Andrija Božanić   Miro Višić   Ante Vučić   Jure Galić   Mate Golem   Ivan Guvo   Branko Dude   Ljubo Dumičić   Jošo Durbaba   Đuro Đapić   Obrad Egić   Boško Žunić   Ljubo Ilić   Ante Jonić   Ante Jurjević   Vicko Krstulović   Ivan Lavčević-Lučić   Josip Lozovina   Stanko Marević   Ivan Marinković Slavko   Drago Marković   Slobodan Macura   Marko Milanović   Vicko Milat   Ivan Morđin   Stevo G. Opačić   Stevo J. Opačić   Stevo S. Opačić   Vinko Pajić   Pavle Pap   Nenad Parenta   Stanko Parmač   Bogdan Peko   Vladimir Peran   Branko Perišić   Bogdan Pecotić   Rudolf Primorac   Krešo Rakić   Srećko Reić   Ante Roje   Paško Romac   Ante Savin   Nikola Sekulić   Đermano Senjanović   Mate Staničić   Ljubo Truta   Gojko Ujdurović   Mate Ujević   Stjepan Filipović   Velimir Škorpik   Lovro Šperac   Dinko Šurkalo   Prva dalmatinska proleterska udarna brigada   Druga dalmatinska proleterska udarna brigada

Spomenik Galebova krila, iznad sela Podgore u blizini Makarske