1440

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1410-e | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | >
<< | < | 1436. | 1437. | 1438. | 1439. | 1440. | 1441. | 1442. | 1443. | 1444. | > | >>

1440. po kalendarima
Gregorijanski 1440. (MCDXL)
Ab urbe condita 2193.
Islamski 843–844.
Iranski 818–819.
Hebrejski 5200–5201.
Bizantski 6948–6949.
Koptski 1156–1157.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1495–1496.
Shaka Samvat 1362–1363.
Kali Yuga 4541–4542.
Kineski
Kontinualno 4076–4077.
60 godina Yang Metal Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11440.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1440 (MCDXL) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji

Januar/Siječanj
  • januar ? - Promletački vojvoda Paštrovića Radič Grubačević ubio s braćom dvojicu protivnika i pobegao u Kotor - kotorski knez kasnije miri (ali privremeno).
  • siječanj - Ugarska kraljica Elizabeta nerado pristala na brak sa poljskim kraljem Vladislavom (Lazara Brankovića odsečno odbila zbog razlike u veri) - cilj rešenje razmirica oko Češke i sprečavanje poljsko-turskog saveza.
  • 10. 1. - Kraljica Elizabeta dala Kostajnicu rođaku Ulrihu.
Februar/Veljača
Mart/Ožujak
  • 6. 3. - Vladislav I. prihvatio ugarsku krunu na insistiranje ugarsko-hrvatske delegacije (ugovori utanačeni dva dana kasnije).
  • ožujak, krajem - Kraljica Elizabeta dala zatočiti Matka Talovca i Emerika Marczala, Vladislavljeve pristalice.
April/Travanj
  • april - oktobar ? - Murat II pola godine opseda Beograd (prva turska opsada grada), komandant odbrane vranski prior Ivan Talovac, koriste rane puške; za to vreme haranja od Erdelja do ist. Slavonije, odvedeno mnogo roblja.
Maj/Svibanj
  • 5. 5. - Novi carigradski patrijarh je Mitrofan II, pristalica Unije.
  • 15. 5. - Narod i sveštenstvo Carigrada, predvođeni Markom Efeškim odbijaju učestvovati na liturgiji patrijarha Mitrofana na kojoj se pominje papa - Marko beži u Efes.
    • Kraljica Elizabeta krunisala Ladislava Posthumnog u Stolnom Biogradu, želeći da preduhitri Vladislava.
  • 21. 5. - Vladislav ušao u Budim, Elizabeta pokušava da organizuje otpor (ali Ulrih Celjski zarobljen u Gjuru krajem meseca).
  • maj - Despot Đorđe Branković napušta Ugarsku (tj. zemlju svog zeta Ulriha Celjskog) i odlazi na mletačku teritoriju.
Jun/Lipanj
  • 29. 6. - Sabor velikaša u Budimu: krunisanje Ladislava ništetno, za kralja izabran Vladislav.
Jul/Srpanj
  • 17. 7. - Vladislav I. okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja krunom iz grobnice Sv. Stjepana (uobičajenu krunu uzela Elizabetina prijateljica) - ubrzo počinje građanski rat u Ugarskoj i Hrvatskoj.
Avgust/Kolovoz
  • avgust? - Despot Đurđe preko Šibenika i Dubrovnika stiže u svoje posede u Zeti (oko Budve i Bara) koji su pod pritiskom turskog vazala Stefana Vukčića i Crnojevića; za to vreme kralj Vladislav I. ga optužio za veze sa Turcima i oduzeo mu veći deo imovine.
  • 29. 8. - Kralj Vladislav potvrđuje "Kovinske privilegije" Srbima na adi Čepel kod Pešte[1].
Oktobar/Listopad
Novembar/Studeni
  • 2. 11. - Počinje Stari ciriški rat između kantona Cirih i suseda.
Decembar/Prosinac

Tokom/tijekom godine

  • Prvi pomen Cetinja.
  • Gost Radivoj, Kosačin velikaš, gradi dva mala utvrđenja uz most u Mostaru.
  • Stefan Vukčić napada ugarski Omiš, a zet Radoslav Pavlović mu traži nazad neke teritorije.
  • zima - Od 7000 zarobljenih u Srbiji, 3000 umire od hladnoće i divljih zveri[2].
  • Oko ove godine Srbi se doseljavaju na primorje (npr. Šibenik) iz cetinskog kraja[3].
  • 1439/40 - Šestodnevnik Nikona Jerusalimca za Jelenu Balšić.
  • Lorenzo Valla dokazao lažnost "Konstantinove darovnice".
  • Francuski kralj Šarl VII ugušio pobunu plemića ("Pragerija").
  • Moctezuma I je novi vladar Tenochtitlána.
  • Kralj Henry VI osnovao Eton College.
  • Prva poznata redakcija Poljičkog statuta (spomenik "bosančice").
  • Približno vreme nastanka Karte Vinlanda.
  • Izgoreo albanski Lješ.
  • Bogorodičina crkva u Gorici na Skadarskom jezeru, zadužbina Jelene Balšić.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1440.

Rođeni oko 1440.

  • Blaž Baromić, glagoljski tiskar
  • Ivan Duknović, hrvatski kipar († ca. 1509)
  • Paskoje Miličević, dubrovački arhitekt († 1516)
  • Johann Amerbach, nemački štampar († 1513)
  • Mauro Codussi, talijanski kipar i arhitekt († 1504)
  • Pedro Arias Dávila, španski konkvistador († 1531)
  • Anton Koberger, nemački štampar († 1513)
  • Fiorenzo di Lorenzo, italijanski slikar († 1522)
  • Garci Rodríguez de Montalvo, španski pisac († ca. 1504)
  • Piero Pacini, italijanski štampar († 1513)
  • Geert van Wou, holandski zvonolivac († 1527)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1440.
  • 10. 1. - Eustache Marcadé, francuski pisac
  • 9. 3. - Sveta Franciska Rimska (* 1384)
  • 20. 3. - Sigismund Kęstutaitis, veliki vojvoda litvanski (* ca. 1365)
  • 23. 9. - Lorenzo di Giovanni de’ Medici (Lorenco Stariji), firentinski bankar
  • Itzcoatl, vladar Tenochtitlana
  • Petar Cipiko, trogirski humanista
  • pribl. - Laurens Janszoon Coster, holandski pionir štamparstva

Reference

  1. Инвитаторија цара Леополда I и привилегије српске, rastko.rs
  2. Sima Ćirković, Сеобе српског народа у Краљевину Угарску у 14. и 15. веку, rastko.rs
  3. Petar D. Šerović, Неколико података о становништву Шибеника крајем XVII стољећа, rastko.rs
  • Svezak drugi: dio drugi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Druga knjiga: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457), Vjekoslav Klaić (archive.org)