Seskviterpen

Biljka Artemisia tridentata sadrži seskviterpenske laktone, seskviterpenoide sa laktonskim prstenom.[1] Ta jedinjenja su prisutna u mnogim drugim biljkama i mogu da uzrokuju alergijske reakcije i toksičnost, ako se predoziraju, posebno kod biljojednih životinaja
Gljiva Phallus indusiatus iz Kvinslenda, Australija, koja proizvoidi dva jedinstvena seskviterpena

Seskviterpeni su klasa terpena koji se sastoje od tri izoprenske jedinice i imaju molekulsku formulu C15H24. Kao i monoterpeni, seskviterpeni mogu da budu aciklični ili da sadrže prstene, uključujući mnoge jedinstvene kombinacije. Biohemijekse modifikacije kao što su oksidacija ili premeštanje proizvode srodne seskviterpenoide.

Seskviterpeni se prirodno javljaju u biljkama i insektima, npr. kao semiohemikalije, e.g. odbrambeni agensi ili feromoni.

Aciklični

Kad geranil pirofosfat reaguje sa izopentenil pirofosfatom, rezultat je 15 ugljenika dug farnezil pirofosfat, which is an intermedijer u biosintezi seskviterpena kao što je farnezen. Oksidacija može da proizvede seskviterpenoide, npr. farnezol.

Farnezil pirofosfat

Monociklični

Sa povećanjem dužine lanca i dodatnim dvostrukim vezama, do ciklizacije može doći na brojne druge načine, te stoga postoji znatan broj cikličnih seskviterpena. Pored uobičajenih šestoatomskih prstena (npr. zingiberen), ciklizacija od jednog kraja lanca do drugog može da dovede do makrocikličnih prstenova kao što je humulen.

Biciklični

δ-Kadinen, seskviterpen

Osim uobičajenih šestoatomskih prstenova (npr. kadineni), jedan od klasičnih bicikličnih seskviterpena je kariofilen, iz ulja klinčića, koji ima prsten sa devet atoma i ciklobutanski prsten. Dodatakom višestrukih veza se formiraju aromatični biciklični seskviterpenoidi kao što su vetivazulen i gvajazulen.

Triciklični

Dodatak trećeg prstena dalje uvećava broj mogućih struktura. Primer takvih struktura su longifolen, kopaen i alkohol patholol.

Diktioforin A i B

Dva nova seskviterpena su identifikovana iz gljivica, diktioforin A i B.[2]

Reference

  1. ^ Rodriguez1, Eloy; et al. (1976). „Biological activities of sesquiterpene lactones”. Phytochemistry. 15: 1573—1580. 
  2. ^ Kawagishi; et al. (1997). „Dictyophorines A and B, two stimulators of NGF-synthesis from the mushroom Dictyophora indusiata”. Phytochemistry. 45: 1203—1205. 

Spoljašnje veze

  • Sesquiterpenes на US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
  • п
  • р
  • у
Tipovi terpena i terpenoida (# izoprenskih jedinica)
Osnovne forme:
  • Aciklični (linearne, cis i trans forme)
  • Monociklični (jedan prsten)
  • Biciklični (2 prstena)
  • Iridoidi (ciklopentanski prsten)
  • Iridoidni glikozidi (iridoidi vezani za šećer)
  • Steroidi (4 prstena)
Hemiterpenoidi (1)Monoterpen (C10H16)(2)
Aciklični
Monociklični
Biciklični
Monoterpenoidi (2,modifikovani)
Aciklični
Monociklični
Biciklični
Seskviterpenoidi (3)Diterpenoidi (4)Sesterterpenoidi (5)
  • geranilfarnezol
Triterpenoidi (6)
Steroidi
Drugi
Seskvarterpeni/oidi (7)
  • ferugikadiol
  • tetraprenilcurkumen
Tetraterpenoidi
(Karotenoidi) (8)
Karoteni
Ksantofili:
Politerpenoidi (mnogi)
  • biljni sok, rezini, lateks mnogih biljaka, e.g. guma
Norizoprenoidi (modifikovani)
  • 3-okso-α-jonol
  • 7,8-dihidrojonon
Sinteza
  • Enzimi terpenske sintaze imaju zajednički N terminalni domen terpenske sintaze (proteinski domen)
Aktivirane izoprenske forme
Нормативна контрола Уреди на Википодацима
Државне
  • Израел
Остале
  • Енциклопедија Британика