Varšavski geto


Koordinate: 52°14'34.53"SG Š, 20°59'34.91"IGD

Granice varšavskog geta (interaktivna mapa)
Memorijal heroja geta u Varšavi

Varšavski geto bio je najveći od izolovanih delova gradova (getoa) u koje je nacistički režim krajem 1930-ih i početkom 1940-ih zatvarao Jevreje u okviru holokausta na području Nemačke i okupiranih zemalja. U getu je došlo do velikog ustanka, koji je jedini organizovani i masovni otpor Jevreja holokaustu.

Jedan deo grada bio je u velikoj meri izolovan gradnjom zidova, zazidavanjem vrata i prozora na zgradama itd. Iz njega su iseljeni drugi stanovnici i prisilno smešteni Jevreji. Sredinom 1942. tu je bilo smešteno čak pola miliona ljudi, trpeći od oskudice, bolesti i drugih problema.

U maju 1942. započeta je deportacija u logore smrti; u aprilu 1943. ostala je polovina prvobitnog broja Jevreja.

Krajem 1942. počele su se u getu organizovati grupe otpora. Kada su u januaru 1943. odredi SS-ovaca, žandara i poljskih policajaca ušli u geto da nastave sa deportacijama, dočekani su oružjem. Nacisti su tada odlučili uništiti geto. Poljski pokret otpora obavestio je 18. aprila branioce geta da Nemci spremaju ofanzivu velikih razmera. Nasuprot Jevrejskoj borbenoj organizaciji (JOB) koja je u dvadesetak drupa imala oko tri stotine slabo naoružanih boraca, stajalo je desetak hiljada nacista pod komandom SS-pukovnika fon Samern-Frankenega (von Sammern-Frankkenegga).

Prvi odredi pojavili su se u zoru na ulazima geta. Branioci su SS-ovce dočekali paljbom i već posle desetak minuta dva tenka su bila u plamenu i prvi napad je bio odbijen. Fon Samern je smenjen i komandu je preuzeo SS-general J. Strop (J.Stroop). Ni ponovljeni napadi nisu slomili otpor, a povećan je broj mrtvih i ranjenih nacista.

Nemci tada bacaju protiv geta sve raspoložive snage: esesovce, policiju i Vermaht i prodirući u pojedine delove grada bacačima plamena spaljivali su sve zgrade.

U ratnom biltenu br.5 JOB opisuje stanje 22. aprila: „Očigledno je da su Nemci vatrom opustošili geto, jer su uvideli da ne mogu slomiti otpor otvorenom borbom. Hiljade žena i dece izgorelo je u kućama: neki su u zapaljenoj odeći ličili na žive baklje. No odluka boraca da ne popuste nije oslabila ni u ovim uslovima“. Tek uveče 16. maja general Strop je mogao obavestiti pretpostavljene da jevrejski geto u Varšavi više ne postoji.

Oko 20.000 preživelih odvedeno je u logore smrti.

Varšavski geto na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Holokaust
Rani elementi
Rasna politika  Nacistička eugenika  Nirnberški zakoni  Program eutanazije  Koncentracioni logori
Koncentracioni logori
i logori smrti
Auschwitz-Birkenau  Belzec  Bergen-Belsen  Bogdanovka  Buchenwald  Chełmno  Dachau  Flossenbürg  Gross-Rosen  Janowska  Jasenovac  Kaiserwald  Majdanek  Maly Trostenets  Mauthausen-Gusen  Neuengamme  Ravensbrück  Sachsenhausen  Sajmište  Salaspils  Sobibór  Stutthof  Theresienstadt  Treblinka  Uckermark
Jevreji

Jevreji u nacističkoj Njemačkoj (1933.–1939.)
Pogromi: Kristalna noć  Bukurešt  Dorohoi  Iaşi  Kaunas  Jedwabne  Lviv
Geta: Łachwa  Łódź  Lwów  Krakov  Budimpešta  Kovno  Vilna  Varšava
Einsatzgruppen: Babi Yar  Rumbula  Ponary  Odessa  Erntefest  Ninth Fort
Konačno rešenje: Wannsee  Operacija Reinhard  Vozovi Holokausta  Logori smrti

Otpor: Jevrejski partizani  Ustanci u getu (Ustanak u Varšavskom getu)
Ostale žrtve
Romi  Homoseksualci  Hendikepirane osobe  Sloveni u Istočnoj Evropi  Poljaci  Sovjetski ratni zarobljenici  Jehovini svjedoci  Srbi
Odgovorni
Nacistička Njemačka: Adolf Hitler  Heinrich Himmler  Ernst Kaltenbrunner  Reinhard Heydrich  Adolf Eichmann  Schutzstaffel  Gestapo  Sturmabteilung  Nacistička partija  Rudolf Höss
Kolaboracionisti
Posljedice
Nürnberški proces  Denacifikacija  Dogovor o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke
Izvori
Uništenje evropskih Jevreja  Funkcionalizam ili intencionalizam
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 300729844
  • LCCN: no2013060660