Székesfehérvár

Székesfehérvár
Biskupska palača
Biskupska palača
Biskupska palača
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 47°12′N 18°25′E / 47.200°N 18.417°E / 47.200; 18.417
Država  Mađarska
Županija Fejér
Vlast
 - gradonačelnik András Cser-Palkovics
Površina
 - Urbano područje 170.89 km²[1]
Visina 118
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 98,673[1]
 - Urbana gustoća 577.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8000
Pozivni broj 022
Službene stranice
www.szekesfehervar
Karta
Székesfehérvár na mapi Hungary
Székesfehérvár
Székesfehérvár

Székesfehérvár (Sekešfehervar; hrvatskosrpski: Stolni Biograd, njemački: Stuhlweißenburg, latinski: Alba Regia Regina) je grad u sredini Mađarske od 98,673 stanovnika.[1]

Székesfehérvár je i administrativni centar Županije Fejér, deveti po veličini grad u zemlji, znan kao drevna prijestolnica ugarskih vladara.

Geografija

Székesfehérvár leži svega 15 km sjevernije od Jezera Balaton na putu prema Budimpešti koja leži udaljena nekih 50 km. Sa Budimpeštom je odlično povezan autoputom M7.

Historija

Na mjestu današnjeg grada ležala je rimska Herculea, koja je naslijedila starije keltsko naselje. Za 10. vijeka tadašnje naselje bilo je znano kao - Alba Regia, ono je bilo snažna prirodna fortifikacija na putu prema unutrašnjosti, zbog močvarne okolice.[2]

Legendarni prvi kralj Ugara - sv. Stefan (1000. - 1038.) pretvorio je Alba Regiu u prvu ugarsku prijestolnicu.[2]

U njoj je okrunjeno 43 ugarskih vladara, a sahranjeno 15.

Osmanlije su zauzele Székesfehérvár 1543. i držali ga pod svojom vlašću do 1688. kad su istjerani, ali su prilikom povlačenja teško oštetili grad i njegovu katedralu, pa mu se nakon tog stanovništvo djelomično raselilo.[2]

Ponovno je dobio status grada 1703.

Tokom Revolucije 1848-49. Székesfehérvár je imao važnu ulogu, ali nije značajnije stradao, ali je nakon revolucije izgubio status stare prijestolnice i svoju upravnu ulogu u državi. I pored toga grad se brzo privredno podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. U to vrijeme podignute su brojne nove građevine, i povećavao se broj stanovnika.

Székesfehérvár je ponovno teško razoren za Drugog svetskog rata i to od snaga Wehrmachta posljednjih dana rata 1945. za njihove kontraofanzive. Nakon rata grad je ponovno doživeo razvoj i rast stanovništva (od 42,000 na skoro 100 000 početkom 90-ih). Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja na prometnom pravcu grad je imao manju krizu nego drugi gradovi u državi.

Znamenitosti

  • historijska jezgra s brojnim baroknim i klasicističkim građevinama
  • katedrala sv. Stefana (u kojoj je pokopano nekoliko srednjovjekovnih mađarskih kraljeva, među njima sv. Stefan i Béla III.)
  • gotička kapela sv. Ane (oko 1470.)
  • ostaci srednjovjekovne crkve koju je osnovao sv. Stefan
  • Biskupska palača
  • Gradska vijećnica
  • palača Zichy (1781.)
  • Muzej kralja Stefana
  • Muzej lutaka
  • Muzej ljekarstva
  • Gradski muzej
  • izvor mineralne vode Csitáry
  • srpski skanzen (muzej na otvorenom: 12 povezanih seoskih kuća i crkva u bizantskom stilu), dobitnik nagrade Europa Nostra 1990.
  • Zlatna bula kralja Andrije II.

Sport

  • hokejaški klub Alba Volan (hokej na ledu)

Pobratimski gradovi

Istaknute ličnosti

  • Pavao Sučić (1767.-1834.), hrv. svećenik, bio je stolnogradskim biskupom
  • Viktor Orbán-mađarski političar
  • George Fisher-američki kolonist

Galerija slika

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Major Cities & Towns” (engleski). City population. Pristupljeno 20. 04. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Székesfehérvár, Hungary” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 04. 2016. 

Vanjske veze

Székesfehérvár na Wikimedijinoj ostavi
  • Zvanična stranica gradske uprave Sekešfehervara (eng.)
  • Panoramske slike grada (eng.)
  • p
  • r
  • u
Više od milion stanovnikaIzmeđu 100 i 500 hilj. stanovnika
Debrecin   Miškolc   Segedin   Pečuj   Đer   Njiređhaza   Kečkemet   Stolni Beograd
Između 50 i 100 hilj. stanovnika
Sombathelj   Solnok   Tatabanja   Kapošvar   Bekeščaba   Erd   Vesprem   Zalaegerseg   Šopron   Eger   Velika Kaniža
Između 25 i 50 hilj. stanovnika
Dunaujvaroš   Hodmezevašarhelj   Cegled   Šalgotarjan   Baja   Ozd   Seksard   Vac   Papa   Đenđeš   Mošonmađarovar   Đula   Estergom   Kiškunfeleđhaza   Orošhaza   Kazincbarcika   Ajka   Senteš   Kiškunhalaš   Jasberenj   Komlo   Sentandreja   Nađkereš
†† Glavni grad države, . . . Sedišta mađarskih županija . . . predgrađa većih gradova, koja imaju više od 25 hilj. st., nisu unešena