Serra de Tramuntana

Kulturni krajolik Serra de Tramontane
Svjetska baština – UNESCO
 Španija
Registriran:2011. (35. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo:ii, iv, v
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Položaj gorja Serra de Tramuntana na Mojorci

Serra de Tramuntana (katalonski za "Planine tramontane"; španjolski: Sierra de Tramontana) je planinsko gorje koje se pruža duž obale španjolskog otoka Mallorce u pravcu jugozapad-sjeveroistok, po kojemu je nazvana i istoimena županija (comarca) na Majorci.

Najviši vrh je Puig Major, koji je svojom visinom od 1.445 metara ujedno i najviši vrh Baleara. Najjužniji dio gorja je planina Serra de Na Burguesa.

Klima gorja Serra de Tramuntana je značajno vlažnija od ostatka otoka, sa zabilježenih do 1507 mm padavina godišnje, u kontrastu s nekim područjima gdje je ta brojka ispod 400 mm godišnje. Također je mnogo hladnije i nisu rijetki dani sa snježnim padavinama zimi.

Kulturni krajolik Serra de Tramuntane se nalazi na strmim liticama planinskog masiva gdje su ljudi baveći se tisućljećima poljoprivredom, u okruženju s oskudnim resursima, transformirali teren i načinili artikuliranu mrežu uređaja za gospodarenje vodama oko farmi feudalnog podrijetla. Krajolik je obilježen poljoprivrednim terasama i međusobno povezanim vještačkim vodenim putovima koji uključuju i vodenice, kao i građevine i farme izgrađene u tehnici suhogradnje. Zbog toga je kulturni krajolik Serra de Tramuntane upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine.

  • Puig Major
    Puig Major
  • Vrh Puig Major s jezerima
    Vrh Puig Major s jezerima
  • Farma u Valldemossi
    Farma u Valldemossi
  • Konvikt u Valdemossi
    Konvikt u Valdemossi
  • Deia
    Deia

Vanjske poveznice

Serra de Tramuntana na Wikimedijinoj ostavi
  • Serra de Tramuntana - UNESCO World Heritage status 2010, Cultural Landscape (es)
  • Serra de Tramuntana - Facebook
  • Serra de Tramuntana - Twitter
  • Serra de Tramuntana - informacije
  • Putovi preko Serra de Tramuntana Arhivirano 2013-06-23 na Wayback Machine-u
  • Serra de Tramuntana Arhivirano 2015-01-21 na Wayback Machine-u (kat.)
  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares   Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi   Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije   Mudéjar arhitektura u Aragonu   Kulturni krajolik Aranjuez   Arheološki lokalitet Atapuerca   Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)   Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni   Biskajski most   Katedrala u Burgosu   Stari grad Cáceres   Historijski centar Cordobe   Zidine historijskog grada Cuenca   Doñana   Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu   El Escorial   Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)   Nacionalni park Garajonay   Djela Antonija Gaudíja   Herkulesov toranj   Ibiza (bioraznolikost i kultura)   Las Médulas   Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji   Rimske zidine Luga   Arheološki kompleks Mérida   Pyrénées-Monte Perdido 2)   Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici   Put Svetog Jakova 2)   Samostan Poblet   Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena   Stari grad Salamanca   San Cristóbal de La Laguna   Samostani San Millán Yuso i Suso   Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe   Stari grad Santiago de Compostela   Stari grad Segovia s akveduktom   Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana   Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli   Arheološki kompleks Tàrraco   Nacionalni park Teide   Stari grad Toledo   Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza   Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa   Flamenko   Katalonski ljudski tornjevi   Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí  Mediteranska prehrana3)   Festival Petum u Bergi   Sibilina pjesma na Majorci   Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera   Sokolarstvo4)   Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]