Ávila

Ávila Ávila de los Caballeros Ávila del Rey Ávila de los leales
Ávila unutar zidina
Zastava Grb
Geslo: Una ciudad para todos... (španjolski: Jedan grad za sve)
Koordinate: 40°39′N 4°41′W / 40.650°N 4.683°W / 40.650; -4.683
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Kastilja i León
Pokrajina	Ávila
Obila	5. st. pr. Kr.
Osnivač	Vetonci
Nazvan po	"Visoka planina"
Vlast
- Gradonačelnik	Miguel Ángel García Nieto (PP)
Površina
- Ukupna	231,9 km²
Visina	1182 m
Stanovništvo (2009.)
- Grad	59.272
- Gustoća	226,87 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	05001 - 05006
Pozivni broj	+34 920
Gradovi prijatelji	Vilanuèva d'Olt, Rueil-Malmaison, Teramo
Službene stranice http://www.avila.es

Ávila de los Caballeros, Ávila del Rey ili jednostavno Ávila (latinski: Abila i Óbila) je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Ávili, pokrajina Kastilja i León. Stari dio Ávile nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine.

Panorama Ávile

Zemljopisni smještaj

Grad se nalazi na 1,182 m iznad morske razine i najviše je središte provincije u Španjolskoj. Izgrađen je ravnom vrhu stjenovitog brda koje se uzdiže iznad ogoljenog krajolika. Krajolik je rezultat ekstremne klime dugih i teških zima i kratkih ljeta.

Povijest

U rimsko doba (5. st. prije Krista) ovo područje je bilo naseljeno Vetoncima, koji su grad, jednu od svojih najjačih utvrda, nazvali Obila ("Visoka planina"). Ávila je možda i drevni grad poznat kao Abula, kojeg spominje Ptolomej u svojoj Geografiji (II. 6., 60) kao grad u iberijskoj regiji Bastetaniji. Abula se spominje kao jedan od prvih gradova u Hispaniji koja je bila pokrštena, i to zahvaljujući sv. Sekundu (San Segundo). No, Abula je možda južniji španjolski grad Abla.

Nakon osvajanja, Rimljani su je prozvali Abili i Abela. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Ávila je bio uporište Vizigota. U 10. st. osvojili su je Arapi koji je zovu Abili (آبلة). Tijekom konstantnih napada sjevernoiberijskih kršćanskih kraljevstava grad je ostao praktički nenaseljen. Ponovno je naseljen u 11. stoljeću nakon što je definitivno završeno kršćansko osvajanje ovih prostora za vrijeme Rajmunda Burgundskog.

Grad je doživio razdoblje prosperiteta pod katoličkim kraljevima početkom 16. stoljeća, i njihovim nasljednicima, Karlu V. i Filipu II., ali opet propada početkom 18. stoljeća, kada se populacija smanjila na samo 4.000 stanovnika.

Znamenitosti

Stari grad Ávila s Extra-Muros crkvama
Svjetska baština – UNESCO
Španija
Registriran:	1985. (9. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iii, iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Stare zidine grada, koje dominiraju njegovom panoramom, sagrađene su od smeđeg granita oko 1090. god. Zidine sadrže osamdeset i osam kula i devet ulaza i još se nalaze u odličnom stanju.

U gradu se nalazi i gotička katedrala koja svojim utvrdbenim zidovima i dva masivna tornja više podsjeća na tvrđavu. Iako je prema predaji sagrađena 1107. god., vjerojatno je sagrađena u 13. ili 14. stoljeću. U njoj se nalaze mnoge zanimljive skulpture i slike, te iznimno vrijedan srebrni pyxis iz 1571. god. (Juán de Arfe).

Uz katedralu i maurski dvorac, grad sadrži još mnoštvo zanimljivih povjesnih i kulturnih građevina kao što su romaničke crkve iz 12. st. (San Vicente, San Pedro) i renesansna Don Diego del Águila iz 16. st. Romanička crkva sv. Petra (Iglesia de San Pedro) je započeta oko 1100. godine, gotovo u isto vrijeme kada i San Vicente izvan zidina. Njen najznamenitiji detalj je raskošna cistercijska rozeta na pročelju. Iznutra je trobrodna i tro-apsidalna, dok joj izvana dominira veliki kvadratični toranj iz istog razdoblja.

U gotičkom samostanu sv. Tome (Santo Tomás), koji je dala izgraditi kraljica Izabela I. Kastiljska 1482. god., nalazi se iznimno vrijedan nadgrobni spomenik kraljevića Ivana, jedinog njenog sina s kraljem Ferdinandom II., rad firentinskog kipara Domenica Fancellija.

U samostanu bosonogih karmelićanki (La Encarnación) iz 1515. godine, živjela je sveta Terezija Avilska, a sada je tamo bivša hrvatska glumica Edita Majić, koja ima redovničko ime Edita Marija od Križa. U samostanu su još i dvije Splićanke Mihaela od Raspete Ljubavi i Gabriela od Svetoga Lica.

Pored povijesnog središta grada, UNESCO-vu svjetsku baštinu predstavljaju i crkve izvan gradskih zidina (Extra-Muros) kao što su:

• Bazilika sv. Vincenta (Basílica de San Vicente) potječe iz 11. stoljeća i pored sv. Vincenta posvećena je njegovim sestrama Cristeti i Sabini. Započeta u romaničkom stilu, dovršena je tek dvjesto godina kasnije s gotičkim odlikama. Maestro Fruchel je ulestvovao u njezinoj izgradnji. Unutrašnjost ima oštre lukove na romaničkim osnovama. Kripta je posvećena Gospi od Soterraña.
• Pustinja sv. Segunda (Ermita de San Segundo) je romanička crkva iz 12. stoljeća čiji je najznamenitije pročelje južnog portala s arhivoltama i kapitalima ispunjenima životinjskim i biljnim motivima. Unutra je iznimno dobro sačuvan kip sv. Segunda kojega je od alabastera izradio Juan de Juni.
• Crkva sv. Andrije (Iglesia de San Andrés) je iz 11. stoljeća i ima jednostavni trobrodni plan. Središnja apsida se nastavlja izvan zidina i ukrašena je s motivima šahovnice. Iznutra je skromno ukrašena, ali glavna kapela posjeduje povijesne kapitele.
• Crkva sv. Ivana Krstitelja (Iglesia de San Juan Bautista) je romanička crkva koja je opsežno obnovljena u 16. stoljeću, i to u gotičkom stilu. Svetište i kapele u transeptu su izgrađene u renesansnom pleterskom stilu Juana Herrera. Krstionica na oltaru je kopija one u kojoj je krštena sv. Tereza Avilska.

• 
  Avilske zidine
• 
  Alcazarska vrata
• 
  Toranj Guzmanes
• 
  Katedrala u Avili
• 
  Crkva sv. Vincenta

Slavni stanovnici

• Sveta Tereza Avilska
• Izabela I. Kastiljska, Aragonska kraljica
• Ivan od Križa, katolički svetac
• Adolfo Suárez, španjolski premijer

Gradovi prijatelji

• Rueil-Malmaison, Francuska
• Teramo, Italija
• Vilanuèva d'Olt, Francuska

Vanjske poveznice

Ávila na Wikimedijinoj ostavi

• Turistički vodić Avile

• p
• r
• u

Svjetska baština u Španiji

Materijalna baština

Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares  • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi  • Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije  • Mudéjar arhitektura u Aragonu  • Kulturni krajolik Aranjuez  • Arheološki lokalitet Atapuerca  • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)  • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni  • Biskajski most  • Katedrala u Burgosu  • Stari grad Cáceres  • Historijski centar Cordobe  • Zidine historijskog grada Cuenca  • Doñana  • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu  • El Escorial  • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾  • Nacionalni park Garajonay  • Djela Antonija Gaudíja  • Herkulesov toranj  • Ibiza (bioraznolikost i kultura)  • Las Médulas  • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji  • Rimske zidine Luga  • Arheološki kompleks Mérida  • Pyrénées-Monte Perdido ²⁾  • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici  • Put Svetog Jakova ²⁾  • Samostan Poblet  • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena  • Stari grad Salamanca  • San Cristóbal de La Laguna  • Samostani San Millán Yuso i Suso  • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe  • Stari grad Santiago de Compostela  • Stari grad Segovia s akveduktom  • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana  • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli  • Arheološki kompleks Tàrraco  • Nacionalni park Teide  • Stari grad Toledo  • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza  • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi

Nematerijalna baština

Misterij Elxa  • Flamenko  • Katalonski ljudski tornjevi  • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí • Mediteranska prehrana³⁾  • Festival Petum u Bergi  • Sibilina pjesma na Majorci  • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera  • Sokolarstvo⁴⁾  • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

¹⁾ Zajedno s Portugalom  ²⁾ Zajedno s Francuskom  ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]