Rukometna reprezentacija Hrvatske

Hrvatska Hrvatska
Generalno
Nadimci Kauboji
Savez Hrvatski rukometni savez
Izbornik Island Dagur Sigurðsson
Kapetan Domagoj Duvnjak
Najviše nastupa Igor Vori (246)
Najviše golova Mirza Džomba (667)
Historija
Prva utakmica Hrvatska Hrvatska 23:23 Japan Japan
(14. siječnja 1991.)
IHF Svjetsko prvenstvo
Nastupi 7 (prvi put 1995.)
Najbolji rezultat Prvaci, Portugal 2003.
Europsko prvenstvo u rukometu
Nastupi 10 (prvi put 1994.)
Najbolji rezultat Finalisti, 2008.
Olimpijske igre
Nastupi 4 (prvi put 1996.)
Najbolji rezultat Zlato (1996., 2004.)
Dresovi
Timske boje Timske boje Timske boje
Timske boje
Timske boje
 
Domaći
Timske boje Timske boje Timske boje
Timske boje
Timske boje
 
Gostujući
uredi Pogledajte dokumentaciju šablona
Osvojene medalje
Rukomet
Zemlja:  Hrvatska
Olimpijske igre
Zlato Atlanta 1996.
Zlato Atena 2004.
Svjetska prvenstva
Srebro Island 1995.
Zlato Portugal 2003.
Srebro Tunis 2005.
Srebro Hrvatska 2009.
Bronca Španjolska 2013.
Europska prvenstva
Bronca Portugal 1994.
Srebro Norveška 2008.
Srebro Austrija 2010.
Bronca Srbija 2012.
Bronca Poljska 2016.

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu. Krovna organizacija je Hrvatski rukometni savez.

Najveći uspjesi Hrvatske rukometne reprezentacije su dva olimpijska zlata, svjetsko zlato, dva svjetska srebra, dva europska srebra i europska bronca. Hrvatska je u posljednjih devet velikih natjecanja, na svjetskim i europskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, osam puta igrala u polufinalu. Od osamostaljenja, Hrvatska je ukupno jedanaest puta bila među četiri najbolja, a osvojila je osam medalja.

Trenutačni izbornik je Lino Červar.

Povijest

Usprkos kratkoj povijesti države Hrvatske, rukometna reprezentacija je postigla vrlo značajne rezultate na velikim natjecanjima. Osvojila je 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. godine. Tim se rezultatima mora pridodati i zlatna medalja sa Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine.

Nakon tih sjajnih uspjeha u svom početku, Hrvatska sve do 2003. nije ostvarila nijedan značajniji uspjeh na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. Hrvatska je predstavila svoju novu generaciju na čelu sa mladim Ivanom Balićem koje je odveo reprezentaciju do naslova svjetskih prvaka. Na Europskom prvenstu 2004. godine Hrvatska je uvjerljivo došla do polufinala da bi ju potom porazi protiv domaćina Slovenije u polufinalu i Danske u utakmici za treće mjesto ostavili bez medalje. Iste te godine održavale su se i Olimpijske igre, a reprezentacija nastavlja sa odličnim igrama i osvaja zlatnu medalju pobjedivši pritom u svim odigranim utakmicama.

Nakon odličnih rezultata mnoge momčadi smatrale su ih jednim od pretendenata za iduće veliko natjecanje koje se održavalo u Tunisu. U završnici tog prvenstva Hrvatska je izgubila od reprezentacije Španjolske, te su se morali zadovoljiti drugim mjestom. Na Europskom prvenstvu u Švicarskoj 2006. godine hrvatska reprezentacija je osvojila skupinu, ali su neočekivano ispali u polufinalu natjecanja od Francuske, a u susretu za treće mjesto ponovno su izgubili od Danske.

Na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2007. hrvatski rukometaši su pobjede ostvarili na prvih sedam utakmica, a zatim je u četvrtfinalu kobna bila Francuska. Nakon toga Hrvatska je dobila još dvije utakmice te je s devet pobjeda i jednim porazom završila na petom mjestu. Mnogi novinari i rukometaši su isticali da je Hrvatska igrala najbolji rukomet od svih reprezentacija sudionica. Godinu dana kasnije na Europskom prvenstvu u Norveškoj momčad Hrvatske stigla je sve do finala u kojem su poraženi od reprezentacije Danske. U natjecanju po skupinama momčad Hrvatske imala je puno problema sa ozljedama ključnih igrača, što je bio uzrok poraza od Danske.

Trenutačna momčad

Br. Ime Klub Pozicija Datum rođenja Visina Težina Nastupi* Golovi*
Vratari
1  Venio Losert  Španija Barcelona vratar 25. srpnja 1976. 191 cm 93 kg 162 0
25  Mirko Alilović  Španija Ademar León vratar 15. rujna 1985. 200 cm 105 kg 44 0
16  Ivan Pešić  Mađarska Veszprém vratar 17. ožujka 1989. 193 cm 98 kg 6 0
Krilni igrači
2  Mateo Hrvatin  Hrvatska RK Zamet lijevo krilo 15. kolovoza 1980. 181 cm 74 kg 6 7
17  Goran Šprem  Njemačka HSG Nordhorn lijevo krilo 6. srpnja 1979. 183 cm 85 kg 109 277
7  Vedran Zrnić  Njemačka VfL Gummersbach desno krilo 26. rujna 1979. 188 cm 85 kg 133 270
13  Zlatko Horvat  Hrvatska RK Zagreb desno krilo 25. rujna 1984. 179 cm 81 kg 52 103
27  Ivan Čupić  Slovenija RK Gorenje desno krilo 27. ožujka 1986. 178 cm 75 kg 28 72
Pivoti
9  Igor Vori  Hrvatska RK Zagreb pivot 20. rujna 1980. 202 cm 111 kg 124 335
28  Dalibor Anušić  Njemačka Frisch Auf! Göppingen pivot 7. travnja 1976. 198 cm 100 kg 7 1
 Ivan Ninčević  Hrvatska Stralsunder HV pivot 27. listopada 1981. 185 cm 85 kg 14 3
Vanjski igrači
6  Blaženko Lacković  Njemačka HSV Hamburg lijevi vanjski 25. prosinca 1980. 195 cm 94 kg 125 389
24  Tonči Valčić  Hrvatska RK Zagreb lijevi vanjski 9. lipnja 1978. 194 cm 99 kg 109 181
10  Jakov Gojun  Hrvatska RK Siscia lijevi vanjski 18. travnja 1986. 203 cm 104 kg 6 2
4  Ivano Balić  Hrvatska RK Zagreb srednji vanjski 1. travnja 1979. 190 cm 96 kg 145 433
5  Domagoj Duvnjak  Hrvatska RK Zagreb srednji vanjski 1. lipnja 1988. 197 cm 98 kg 37 108
18  Denis Špoljarić  Hrvatska RK Zagreb srednji vanjski 20. kolovoza 1979. 194 cm 100 kg 124 59
22  Josip Valčić  Hrvatska RK Zagreb srednji vanjski 21. travnja 1984. 190 cm 96 kg 16 29
19  Petar Metličić  Španija BM Ciudad Real desni vanjski 25. prosinca 1976. 194 cm 94 kg 167 460
21  Denis Buntić  Španija Ademar León desni vanjski 13. listopada 1982. 198 cm 103 kg 47 96
8  Marko Kopljar  Hrvatska RK Metković desni vanjski 12. veljače 1986. 210 cm 102 kg 10 16
Rezerve
 Mirza Džomba  Hrvatska RK Zagreb desno krilo 28. veljače 1977. 191 cm 93 kg 163 667
 Manuel Štrlek  Hrvatska RK Zagreb lijevo krilo 1. prosinca 1988. 181 cm 75 kg 0 0
 Ljubo Vukić  Hrvatska RK Zagreb lijevo krilo 3. kolovoza 1983. 192 cm 95 kg 27 32
 Damir Bičanić  Hrvatska RK Zagreb lijevi vanjski 26. lipnja 1986. 195 cm 95 kg 12 14
 Drago Vuković  Njemačka VfL Gummersbach srednji vanjski 3. kolovoza 1983. 194 cm 88 kg 51 40

* Ažurirano: 13. siječnja 2009.

Plasmani na velikim natjecanjima

Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva
1994. bronca
1995. srebro
1996. zlato 5.
1997. 13.
1998. 8.
1999. 10.
2000. bez nastupa 6.
2001. 9.
2002. 16.
2003. zlato
2004. zlato 4.
2005. srebro
2006. 4.
2007. 5.
2008. 4. srebro
2009. srebro
2010. srebro
2011. 5.
2012. bronca bronca
2013. bronca
2014. 4.
2015. 6.
2016. 5. bronca
2017. 4.
2018. 5.

Ostala natjecanja

Svjetski rukometni kup

  • prvaci : 2006. u Njemačkoj i Švedskoj

Mediteranske igre

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Hrvatska rukometna reprezentacija dvostruki je dobitnik Državne nagrade za šport "Franjo Bučar":

Zanimljivosti

Nadimak hrvatske rukometne reprezentacije nadjenut od sportskih novinara dugo je bio pakleni. Taj nadimak prema riječima Davora Dominikovića potječe s nekog turnira na koji je rukometaše došao gledati Dario Šimić, igrač hrvatske nogometne reprezentacije poznate pod nadimkom "vatreni", pa je hrvatska rukometna reprezentacija, od strane medija, prozvana "paklenima". Taj nadimak se dugo zadržao ali su rukometaši u više navrata isticali da im se ne sviđa naziv pakleni. Mogu nas zvati kako hoće, ali nikako pakleni. To nam se nikako ne sviđa i ne volimo kada nas tako nazivaju - izjavio je Petar Metličić, kapetan hrvatske rukometne reprezentacije. Tako je ubrzo smišljen nadimak kauboji od samih rukometaša koji su zamolili sportske novinare za vrijeme Svjetskoj rukometnog kupa održanog u Švedskoj 2006. godine da koriste taj nadimak za hrvatsku rukometnu reprezentaciju. Kauboji su ubrzo zamijeniili dotadašnji nadimak u izvještajima sportskih novinara. Prema riječima Petra Metličića nadimka kauboji se dosjetio Ivano Balić. Nama je to baš simpatično jer se na parketu ponašamo baš kao na Divljem zapadu - istaknuo je Petar Metličić.[1]

Kada su pobjedu protiv Španjolske na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj na terenu proslavili uz pjesmu Marijana Bana “Morska vila”, premda tu pjesmu već duže pjevaju nakon svih pobjeda, pjesma je postala prava himna i zaštitni znak svih naših pobjeda na ovom prvenstvu i otuda i novi nadimak - vilenjaci. To je ime također simpatično, no tko zna, možda ćemo do kraja natjecanja dobiti još koje imati i neko novo ime - zaključio je Metličić. Napomenimo da rukometaši često odaberu neku pjesmu koju često pjevaju na nekom natjecanju, tako je "službena himna" Svjetskog prvenstva u Tunisu 2005. godine bila pjesma "Sve je ona meni" koji su reprezentativci često pjevali nakon utakmica.

Sastavi

  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na Olimpijskim igrama 1996. – 1. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na IHF Svjetskom prvenstvu 2003. – 1. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na EHF Euru 2004. – 4. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na Olimpijskim igrama 2004. – 1. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na IHF Svjetskom prvenstvu 2005. – 2. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na EHF Euru 2006. – 4. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na EHF Euru 2008. – 2. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na IHF Svjetskom prvenstvu 2009. – 2. mjesto
Hrvatska
  • p
  • r
  • u
Sastav Hrvatske na EHF Euru 2010. – 2. mjesto
Hrvatska

Dab

Izvori

  1. „Kauboji su Balićeva ideja”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-03. Pristupljeno 2009-02-01. 

Eksterni linkovi

  • Hrvatski rukometni savez
  • p
  • r
  • u
Evropske muške rukometne reprezentacije (EHF)
Punopravni
članovi

Albanija Albanija   Andora Andora   Armenija Armenija   Austrija Austrija   Azerbejdžan Azerbejdžan   Belgija Belgija   Belorusija Belorusija   Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina   Bugarska Bugarska   Crna Gora Crna Gora   Češka Češka   Danska Danska   Estonija Estonija   Farski otoci Farski otoci   Finska Finska   Francuska Francuska   Grčka Grčka   Gruzija Gruzija   Hrvatska Hrvatska   Irska Irska   Island Island   Italija Italija   Izrael Izrael   Kipar Kipar   Kosovo Kosovo   Latvija Latvija   Lihtenštajn Lihtenštajn   Litvanija Litva   Luksemburg Luksemburg   Mađarska Mađarska   Malta Malta   Moldavija Moldavija   Monako Monako   Nizozemska Nizozemska   Norveška Norveška   Njemačka Njemačka   Poljska Poljska   Portugal Portugal   Rumunija Rumunjska   Rusija Rusija   Severna Makedonija Severna Makedonija   Slovačka Slovačka   Slovenija Slovenija   Srbija Srbija   Španija Španija   Švedska Švedska   Švicarska Švicarska   Turska Turska   Ukrajina Ukrajina   Ujedinjeno Kraljevstvo Velika Britanija

Posebni status

Engleska Engleska   Škotska Škotska

Bivše članice

Čehoslovačka Čehoslovačka   Istočna Njemačka Istočna Njemačka   Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija   Sovjetski Savez Sovjetski Savez   Srbija i Crna Gora SR Jugoslavija/Srbija i Crna Gora   Njemačka Zapadna Njemačka   ZND

  • p
  • r
  • u
   

1938.: Njemačka Njemačka
1954.: Švedska Švedska
1958.: Švedska Švedska
1961.: Rumunija Rumunjska
1964.: Rumunija Rumunjska
1967.: Čehoslovačka Čehoslovačka

1970.: Rumunija Rumunjska
1974.: Rumunija Rumunjska
1978.: Zapadna Njemačka SR Njemačka
1982.: Sovjetski Savez Sovjetski Savez
1986.: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
1990.: Švedska Švedska

1993.: Rusija Rusija
1995.: Francuska Francuska
1997.: Rusija Rusija
1999.: Švedska Švedska
2001.: Francuska Francuska
2003.: Hrvatska Hrvatska

2017.: Francuska Francuska
2019.: Danska Danska
2021.: Danska Danska

  • p
  • r
  • u
MuškarciŽene

1936: Njemačka Treći Reicha
1972: Sovjetski Savez Sovjetski Savez
1976: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
1980: Istočna Njemačka
1984: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
1988: Sovjetski Savez Sovjetski Savez
1992: Ujedinjeni tim
1996: Hrvatska
2000: Rusija
2004: Hrvatska

1936: bez turnira
1972: bez turnira
1976: Sovjetski Savez Sovjetski Savez
1980: Sovjetski Savez Sovjetski Savez
1984: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
1988: Južna Koreja Južna Koreja
1992: Južna Koreja Južna Koreja
1996: Danska Danska
2000: Danska Danska
2004: Danska Danska

2008: Norveška Norveška
2012: Norveška Norveška
2016: Rusija Rusija
2020: Francuska Francuska