Republika Srednja Litva

Republika Litwy Środkowej (poljski)
Vidurio Lietuvos Respublika (litvanski)
Рэспубліка Сярэдняе Літвы (bjeloruski)
Republika Srednja Litva
marionetska država Druge poljske republike
?
 
?
1920–1922 ?
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Srednje Litve
Položaj Srednje Litve
Teritorija Republike Srednje Litve (zeleno).
Glavni grad Vilna (Wilno, Vilnius)
Vlast republika
Historijska era međuratni period
 - Pobuna Żeligowskog 12. oktobar 1920
 - opći izbori 24. mart 1922
Danas dio  Litva
 Bjelorusija

Republika Centralna Litvanija ili Srednja Litva (poljski: Republika Litwy Środkowej, litvanski: Vidurio Lietuvos Respublika, bjeloruski: Рэспубліка Сярэдняе Літвы / Respublika Siaredniaje Litvy) ili Centralna Litvanija (poljski: Litwa Środkowa, litvanski: Vidurio Lietuva or Vidurinė Lietuva, bjeloruski: Сярэдняя Літва / Siaredniaja Litva), bila je kratkotrajna međunarodno nepriznata država sa sjedištem u današnjem Vilniusu koja je postojala od 1920. do 1922. Predstavljala je marionetsku državu, stvorenu 1920. kada je inscenirana pobuna pripadnika 1. litvansko-bjeloruske divizije Poljske vojske, smještene na području Vilniuske oblasti, a koju je zrakoplovstvom, artiljerijom i konjicom podržala susjedna Poljska.[1] Vođa pobunjenika Lucijen Želigovski je proglasio novu državu, koja je obuhvaćala područje oko Vilne,(litvanski: Vilnius, poljski: Wilno) nekadašnje prijestolnice Velikog Litvanskog Vojvodstva. Država je postojala sljedećih osamnaest mjeseci i služila kao tampon država između Poljske i Litve, koje su se sporile oko njenog područja.[2] 8. januara 1922. su u Republici održani sporni izbori, a novoizabrana skupština je potom Republiku formalno pripojila Poljskoj.

Poljska je tokom postojanja države poricala svoju umiješanost u njeno stvaranje. Tek nekoliko godina kasnije je poljski vođa Józef Piłsudski priznao kako je pobuna bila operacija pod lažnom zastavom, odnosno kako je lično naredio Żeligowskom da okupira područje pod krinkom "odmetnutog" i pobunjenog poljskog oficira.

Aneksijom stvorena poljsko-litvanska granica je priznata od strane sila Antante, kada ju je potvrdila Konferencija ambasadora[3][4] a potom Liga naroda,[5], mada je nije priznala Republika Litva.[6] Godine 1931. je Međunarodni sud pravde u Haagu izdao saopćenje kojim tvrdi da je poljsko zauzimanje grada predstavljalo kršenje međunarodnog prava.[5]

Izvori i literatura

  1. (lt) Čepėnas, Pranas (1986). Naujųjų laikų Lietuvos istorija, vol. II. Chicago: Dr. Griniaus fondas. ISBN 5-89957-012-1. 
  2. Rauch, Georg von (1974). „The Early Stages of Independence”. u: Gerald Onn. The Baltic States: Years of Independence – Estonia, Latvia, Lithuania, 1917–40. C. Hurst & Co. str. 100–102. ISBN 0-903983-00-1. 
  3. Phipps, Eric; Romano Avezzana, Raymond Poincaré, Maurycy Zamoyski, M. Matsuda (1923) (pdf). Decision taken by the conference of ambassadors regarding the eastern frontiers of Poland. League of Nations. Pristupljeno 11. III 2008. 
  4. League of Nations, Treaty Series. 15. League of Nations. 1923. str. 261–265. 
  5. 5,0 5,1 Miniotaitė, Gražina (1999) (pdf). The Security Policy of Lithuania and the 'Integration Dilemma'. NATO Academic Forum. pp. 21. Pristupljeno 2008-03-14. 
  6. The Vilna problem. London: Lithuanian Information Bureau. 1922. str. 24–25. 

Vanjske veze

  • Lithuanian-Belarusian language boundary in the 4th decade of the 19th century Arhivirano 2007-10-06 na Wayback Machine-u
  • Lithuanian-Belarusian language boundary in the beginning of the 20th century Arhivirano 2007-01-05 na Wayback Machine-u
  • State symbols of Central Lithuania
  • Repatriation and resettlement of Ethnic Poles
  • From "Russian" to "Polish": Vilnius-Wilno 1900–1925
  • (de) Kampf um Wilna – historische Rechte und demographische Argumente Arhivirano 2005-12-16 na Wayback Machine-u
  • Mixed ethnic groups around Wilno / Vilnius during inter-war period, after Norman Davies, God's Playground: A History of Poland: Volume II, 1795 to the Present; Columbia University Press: 1982.
  • Stamps of ROC Arhivirano 2011-05-16 na Wayback Machine-u
Države u periodu građanskog rata i stvaranja SSSR (1917–1924)  
Prvi svjetski rat  Februarska revolucija  Oktobarska revolucija  RSFSR  Građanski rat  Bijeli pokret  Intervencija  Basmači  SSSR
Gerb Vremennogo pravitelьstva
Gerb Vremennogo pravitelьstva
 
Sjever  Pribaltik  Bjelorusija  Poljska
Nesovjetske: Sjevernokarelijska Država  Olonecka vlada  Sjeverna oblast  Republika Sjeverna Ingrija  Kraljevina Finska  Republika Finska  Baltička Kneževina  Vojvodstvo Kurlandije i Semigalije  Sjevero-zapadna vlada  Latvijska republika  Kraljevina Litva  Litavska Republika  Srednja Litva  Bjeloruska Narodna Republika  Kraljevstvo-regenstvo Poljske  Republika Poljska  Estonska Republika
Sovjetske: Finska Socijalistička Radnička Republika  Karelijska radnička komuna  Estonska radnička komuna  Sovjetska Republika Mornara i Mehaničara  Republika Iskolata  Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika  Litvanska Sovjetska Republika  Litvansko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija  Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Privremeni revolucionarni komitet Poljske
 
Ukrajina  Besarabija  Krim
Nesovjetske: Ukrajinska Narodna Republika  Ukrajinska Država  Holodnojarska Republika  Krimska Narodna Republika  Krimska regionalna vlada  Slobodna teritorija (Mahnovščina)  Moldavska Demokratska Republika  Jug Rusije
Sovjetske: Ukrajinska Narodna Republika Sovjeta  Donjecko-Krivorožska Sovjetska Republika  Odeska Sovjetska Republika  Rumčerod  Sovjetska Socijalistička Republika Tavride  Ukrajinska Sovjetska Republika  Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika  Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Don  Kuban  Sjeverni Kavkaz
Nesovjetske: Svevelika Vojska Dona  Kubanska Narodna Republika  Republika Saveza Gorštaka Sjevernog Kavkaza  Sjeverno-Kavkaski Emirat  Jug Rusije  Privremena Tersko-Dagestanska vlada
Sovjetske: Donska Sovjetska Republik  Kubanska Sovjetska Republika  Crnomorska Sovjetska Republika  Kubansko-Crnomorska Sovjetska Republika  Stavropoljska Sovjetska Republika  Terska Sovjetska Republika  Sjeverno-kavkaska Sovjetska Republika  Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Povolžje  Ural  Sibir  Daleki istok
Nesovjetske:  Orenburški Kozački Krug  Mala Baškirija  Država Burjat-Mongolija  Komuč  Privremena oblasna vlast Urala  Privremena sibirska vlada (Derbera)  Privremena sibirska vlada (Vologodskogo)  Sibirska Republika  Ruska Država   Privremena sveruska vlada  Politički centar (Irkutsk)  Zabajkalska Kozačka Republika  Privremena jakutska oblasna narodna vlada  Priamurski kopneni kraj (Crni tampon)  Zeleni Klin  Ruska Istočna Granica  Primorska oblast
Sovjetske: Amurska Radnička Socijalistička Republika  Mala Baškirija  Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Votska Autonomna Oblast  Čuvaška Autonomna Oblast  Kalmička Automomna Oblast  Marijska Autonomna Oblast  Radnička Komuna Nijemaca Povolžja  Autonomna Oblast Nijemaca Povolžja  Jakutska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Usurijska Republika  Dalekoistočna Republika
 
Zakavkazje
Nesovjetske: Jugozapadna Kavkaska Demokratska Republika  Posebni zakavkaski komitet  Zakavkaski Komesarijat  Zakavkaska Demokratska Federativna Republika  Republika Gornja Armenija  Republika Armenija  Diktatura Centrokaspija  Azerbejdžanska Demokratska Republika  Arakska Republika  Privremena vojna diktatora Mugani  Muganska diktatura  Gruzijska Demokratska Republika
Sovjetske: Armenska Sovjetska Socijalistička Republika'  Bakinska Komuna  Socijalistička Sovjetska Republika Abhazija  Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika  Muganska Sovjetska Republika  Socijalistička Sovjetska Republika Gruzija  Južno-Osetijska Automona Oblast  Federativni Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Zakavkazja  Zakavkavska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika  Adžarska Automona Sovjetska Socijalistička Republika  Nahičevanska Sovjetska Republika  Nahičevanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Srednja Azija

Nesovjetske: Alaška Autonomija  Buharski Emirat  Zakaspijska privremena vlada  Hivinski Kanat  Turkestanska Autonomija  Privremena ferganska vlada

Sovjetske: Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kara-Kirgiska Autonomna Oblast  Buharska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Sovjetska Socijalistička Republika
 
Države izvan područja bivšeg Ruskog Carstva
Nesovjetske: Zapadno-Ukrajinska Narodna Republika  Guculjska Republika  Ruska Narodna Republika Lemko  Republika Komanča  Republika Prekmuje  Vanjska Mongolija (diktatura Ungerna)  Administracija Zapadne Armenije  Republika Pont  Čehoslovačka Republika
Sovjetske: Galicijska Socijalistička Sovjetska Republika  Ruska Krajina  Persidska Sovjetska Socijalistička Republika  Tuvinska Narodna Republika  Mađarska Sovjetska Republika  Slovačka Sovjetska Republika  Tarnobžeška Republika
Srodno: Sovjetske države izvan prostora bivšeg Ruskog Carstva
 Podebljanim slovima označene države i entiteti koje su pokazale stabilnima i preživjeli period.