Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu

Okupacija Estonije od strane Njemačkog Carstva odvila se tokom posljednjih mjeseci Prvog svjetskog rata. Njemačka carska vojska započela je invaziju Estonije tako što je u periodu od 11. do 21. listopada 1917. godine okupirala Zapadnoestonski arhipelag (lokalno znan i kao Mooonsund), kojem su pripadali i veći otoci Saaremaa (Ösel), Hiiumaa (Dagö), i Muhu (Moon). Borbe na tlu Estonije nakratko su prekinute dok su trajali pregovori oko sporazuma iz Brest-Litovska, koji su propali u veljači 1918. godine.^[1]

Kako bi izvršili pritisak na boljševike i novu vlast u Rusiji, Nijemci su se 18. veljače 1918. godine iskrcali na estonsko kopno te 21. veljače 1918. krenuli prema Haapsaluu. Već su 22. veljače Nijemci okupirali Valgu, a dva dana kasnije i Pärnu (Pernau), Viljandi (Fellin) i Tartu (Dorpat). Tallinn (Reval) okupiran je 25. veljače, a prodor njemačke vojske nastavio se sve do 4. ožujka 1918. godine, kada je okupirana i Narva (Narwa), posljednji estonski grad koji je potpao pod njemačku okupaciju. U tom je periodu njemačka okupacija dokinula kako djelovanje Privremene vlade Estonije, koja je 24. veljače 1918. godine proglasila potpunu nezavisnost Estonije, tako i ono preostalih boljševičkih crvenogardejaca u Estoniji. Posljednji preostali crvenogardejci pobjegli su u Rusiju preko rijeke Narve 5. ožujka 1918. godine.

General-pukovnik Adolf von Seckendorff ušao je u Tallinn 28. veljače 1918. godine. Von Seckendorff je ranije bio na čelu njemačke vojne uprave koja je imala sjedište na okupiranim estonskim otocima. Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Brest-Litovsku, boljševici su se odrekli svih teritorijalnih pretenzija nad Estonijom, čime su formalno prepustili Njemačkom Carstvu da potpuno anektira Estoniju ili da na tom području formira satelitsku državu, kao što je trebalo biti Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo.^[1] Ipak, Estonija je potpala pod vojnu upravu znanu kao Ober Ost (zajedno s Kurlandijom, Livonijom, Öselom i Rigom), koja je trajala do skorašnjeg kraja rata u studenom 1918. godine. Nakon odlaska njemačkih trupa, Estonija je postala nezavisna država, što je dodatno potvrđeno nakon rata protiv Rusije.

Povezano

• Manifest narodā Estonije
• Estonski rat za nezavisnost
• Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu

Reference

Literatura

• Hiden, John (2002). The Baltic States and Weimar Ostpolitik. Cambridge University Press. ISBN 0-521-89325-9. 
• von Rauch, Georg (1974). The Baltic States: the years of independence ; Estonia, Latvia, Lithuania, 1917-1940. C. Hurst. ISBN 0-903983-00-1.