Lizika Jančar

Lizika Jančar Majda
Lizika Jančar Majda
Mesto rođenjaMaribor
 Kraljevina SHS
Datum smrti20. 3. 1943. (23 godina)
Mesto smrtiBelo, kod Polhova Graca
Italija Kraljevina Italija
Profesijastudent medicine
Članica KPJ od1941.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Lizika Jančar — Majda (Maribor, 27. oktobar 1919. – Belo, kod Polhova Graca, 20. mart 1943), student medicine, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija

Rođena je 27. oktobra 1919. godine u Mariboru. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Mariboru. Godine 1937, kao đak gimnazije, postala je članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Posle završene gimnatije upisala je studije medicine u Beogradu. U revolucionarni radnički pokret uključila se u mariborskoj gimaziji i delovala u radničkom društvu „Vzajemnost“, a kasnije u firmi „Radio“ u Ljubljani.

Spomen-ploča na kući u kojoj je ubijena Lizika Jančar.

Od početka rata je radila za Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije, prenosila ilegalnu literaturu, vodila intendanturu civilnog sektora i dr. Ona i njen brat Rudi (član KPJ od 1932. godine) preselili su se u Ljubljanu i, po nalogu KPJ, zaposlili se u trgovini radio-aparatima, odakle su radio-materijalom snabdevali Oslobodilački front i NOVJ. Članica Komunističke partije Jugoslavije postala je krajem 1941. godine. U februaru 1943. otišla je u partizane u Dolomitski partizanski odred, gde je radila kao pomoćni radio-telegrafista.

Dana 17. marta 1943. godine, započela je italijansko-nemačka ofanziva protiv Dolomitskog odreda. Prilikom proboja neprijateljskog obruča, Lizika je bila jedna od retkih preživelih iz svoje grupe. Sa svojom drugaricom se, nakon proboja 19. marta, sklonila u obližnje seoce Belo da nađu hranu i vezu. Tamo su naišle na belogardiste, koji su ih zarobili. Tražili su od nje da oda skrovište i partizanske radio-veze, ali pošto ni posle mučenja nisu ništa doznali, ubili su je ujutro 20. marta.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašena je za narodnog heroja.

Literatura

Portal NOB
  • „Narodni heroji Jugoslavije”. Beograd: Mladost. 1975. 
  • p
  • r
  • u
Narodni heroji iz Koruške, Prekomurja i Štajerske
Narodni heroji Jugoslavije rođeni na teritoriji Koruške, Prekomurja i Štajerske, kao i oni koji su politički ili vojno delovali na ovom području:
Koruška
  • Franjo Vrunč
  • Rado Iršič
  • Franc Pasterk
  • Miha Pintar
Orden narodnog heroja
Prekomurje
  • Štefan Kovač
Štajerska
  • Angel Besednjak
  • Franc Vresk
  • Karel Destovnik
  • Konrad Žilnik
  • Miloš Zidanšek
  • Lizika Jančar Majda
  • Ivan Kavčič
  • Dušan Kveder
  • Jože Kerenčič
  • Fric Keršič
  • Slava Klavora
  • Alojz Kolman
  • Boris Krajger
  • Dušan Krajger
  • Jože Lacko
  • Franc Leskošek
  • Vinko Megla
  • Jože Menih
  • Bojan Polak
  • Josip Preskar
  • Janko Sekirnik
  • Petar Stante
  • Drago Flis
  • Jože Hermanko
  • Alojz Hohkraut
  • Tončka Čeč
  • Alfonz Šarh
  • Lidija Šentjurc
  • Slavko Šlander
  • Slobodan Šumenjak
  • p
  • r
  • u
Žene narodni heroji iz Slovenije
Žene narodni heroji Jugoslavije koje su rođene ili politički delovale na teritoriji Slovenije
Poginule
Orden narodnog heroja Jugoslavije
Preživele
  • p
  • r
  • u
Narodni heroji — lekari, studenti medicine i bolničarke
Lekari, studenti medicine, medicinari i bolničarke Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije koji su odlikovani Ordenom narodnog heroja.
Lekari
Orden narodnog heroja
Studenti medicine
Bolničarke