Hortobágy

Nacionalni park Hortobagy
Svjetska baština – UNESCO

Mađarska Hortobágy Lokacija Hortobágyja u Mađarska
Registriran:	1999. (23. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iv, v
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobagy je dio Velike mađarske nizine (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobagy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet rupa", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest

Hortobagy pusta se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.^[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski Staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj^[2].

Nacionalni park Hortobagy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

Hortobagy kod Hajdúdoroga
Hortobagy slikoviti bunari
Most s devet rupa kod naselja Hortobagy
Mađarsko sivo govedo na pustari
Jezero Tisa

Izvori

Hortobágy na Wikimedijinoj ostavi

↑ Nominacija za upis na UNESCO-v popis, Ministarstvo okoliša republike Mađarske, 1999., str. 4.-5. (PDF)
↑ „Ernest r. Barić, "Jezik Hrvata u Mađarskoj", citat: "...a dio svjesnih Hrvata odveden na prisilni rad u Hortobágy (mađarski Goli otok)"”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-21. Pristupljeno 2013-02-16.

Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske veze

Nacionalni park Hortobágy - Puszta

Svjetska baština u Mađarskoj

Obala Dunava, Budimska palača i Andrássy út u Budimpešti • Staro selo Hollókő • Nacionalni park Hortobágy • Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša ¹⁾ • Benediktinska opatija Pannonhalma • Nacionalni park Nežidersko jezero ²⁾ • Ranokršćanska nekropola Sopianae • Tokajski vinogradi

Mađarska nematerijalna svjetska baština

Procesija bušara na Mohaču • Sokolarstvo³⁾ • Folklor i vez etničke grupe Matyó

¹⁾ Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke ²⁾ Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije ²⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]

47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100