Folklor i vez etničke grupe Matyó
| Folklor i vez etničke grupe Matyó | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština | |
 | |
| Mađarska | |
| Regija: | Evropa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2012. (7. zasjedanje) |
| ID: | 00633 |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | UNESCO |
Folklor i vez etničke grupe Matyó iz grada Mezőkövesda i njegove okolice na sjeveroistoku Mađarske u Županiji Borsod-Abaúj-Zemplén, uvršteni su 2012. na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.[1]
Karakteristike i historija
Matyó folklor karakterizira naročito vez sa cvijetnim motivima, kojim ukrašavaju svoju narodnu nošnju i predmete po svojim kućama.[1]
Članovi etničke grupe Matyó imaju još od 1947. svoj amaterski folklorni ansambl[2], djelatnost su pojačali 1991. kad su osnovali udruženje - Matyó Népművészeti Egyesület sa sjedištem u Mezőkövesdu, koje danas ima više od 100 članova.[3] Udruženje ima više sekcija od folklorne (ples i pjevanje), ručne radinosti do sekcije vezilja Borsóka. U Borsóki, svatko tko želi može naučiti vještinu i tehnike vezenja od iskusnih članica.
U folklornom ansamblu, članovi nose se fino izvezene [Narodna nošnja|narodne nošnje]], čime doprinose njihovom očuvanju. Kako je matyó vez postao izuzetno popularan u Mađarskoj a i van nje kao suvenir, prihod od prodaje omogućuje veziljama da održavaju svoju aktivnost i prenose je na mlađe naraštaje.[1]
Udruženje organizira svake godine početkom augusta festival Matyóföldi, koji privuče u grad na hiljade posjetioca. Svake treće godine organizira izložbu vezova - Szászrózsás, a sudjeluje i na brojnim drugim manifestacijama.[3]
Etnička grupa Matyó je podskupina Paloca, istog zajedničkog slavenskog porijekla, ali ne dijeli isto ime, jer su oni relativno izolirana skupina.
Prema hipotezi etnologa Herkely Károlya, ime - Matyó, nadjenulo im je većinsko protestantsko mađarsko stanovništvo i to kao pogrdno, jer su oni bili katolici. Za razliku od njega u narodu toga kraja rašireno je mišljenje da su Matyó svoje ime dobili po kralju Matiji Korvinu (Mátyás), koji je 1464. Mezőkövesdu dodjelio status grada.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Folk art of the Matyó, embroidery of a traditional community” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 28. 08. 2016.
- ↑ „'NÉPTÁNCEGYÜTTES, Mezőkövesd'” (engleski). mohacs. Arhivirano iz originala na datum 2007-05-05. Pristupljeno 28. 08. 2016.
- ↑ 3,0 3,1 „Matyó” (engleski). Matyó Népművészeti Egyesület. Pristupljeno 28. 08. 2016.
Vanjske veze
- Matyó (en)
- Mezőkövesdi Matyó népviselet (hu)
- Matyó Néptáncegyüttes Arhivirano 2007-05-05 na Wayback Machine-u (hu)
- p
- r
- u
Obala Dunava, Budimska palača i Andrássy út u Budimpešti • Staro selo Hollókő • Nacionalni park Hortobágy • Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša 1) • Benediktinska opatija Pannonhalma • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) • Ranokršćanska nekropola Sopianae • Tokajski vinogradi
Mađarska nematerijalna svjetska baština
Procesija bušara na Mohaču • Sokolarstvo3) • Folklor i vez etničke grupe Matyó
Folklor i vez etničke grupe Matyó na Wikimedijinoj ostavi
