Hoher Dachstein

Hoher Dachstein
Hoher Dachstein sa sjeverozapada s jezerom Vorderer Gosausee u prvom planu
Visina	2.995 m
Planinski masiv	Sjeverne krške Alpe
Lokacija
Država	Austrija Gornja Austrija, Salzburg i Štajerska
Najbliža mjesta	Salzburg
Geologija
Starost	Trijas
Planinarenje
Prvi uspon	1832. (Peter Gappmayr)
Najlakša staza	Schulter-Anstieg i Randkluft-Anstieg

Hoher Dachstein je krška planina, drugi najviši vrh Sjevernih krških Alpa. Nalazi se na granici dvije austrijske savezne države, Gornje Austrije i Štajerske, u kojima laži najviši vrh. Dijelovi njegovog masiva leže i u državi Salzburg, zbog čega se često naziva "Planinom triju država" (njemački: Drei-Länder-Berg).

Planina se proteže na području od 20 x 30 km i ima nekoliko vrhova koji su viši od 2.500 metara. Gledano sa sjevera, planina Hoher Dachstein dominira svojim ledenjacima i kamenitim obroncima, dok se gledano s juga spušta gotovo vertikalno do dna doline.

Panorama masiva Dechstein

Hoher Dachstein zajedno sa selom Hallstatt čini kulturni krajolik Salzkammergut koji je 1997. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi^[1].

Geologija

Geološkim sastavom Dachsteina dominiraju tzv. "Dachsteinski vapnenac" (Dachstein-Kalk) koji datira u vrijeme Trijasa. Kao i drugi krški predjeli Alpa, Dachstein ima brojne špiljske sustave od kojih su neki najveće špilje u Austriji poput Mammuthhöhle i Hirlatzhöhle, a popularna torustička atrakcija je špilja Eisriesenhöhle.

Dachstein je slavan po svojim fosilima koji uključuju fosil megalodonta, ali i brojne tzv. "otiske stoke" (Kuhtritte).

Ledene kape na Dachsteinu su jedine na Sjevernim krškim Alpama i najveće su, i najsjevrnije, na cijelim Alpama. No, ledenjaci se ubrzano tope i pretpostavlja se da ih za 80-tak godina više neće biti. Halštatski ledenjak (Hallstätter Gletscher) s Dachsteina se povukao oko 20 metara samo 2003. godine.