Hijerapolis

Za ostale upotrebe, v. Hijerapolis (razvrstavanje).
Hierapolis-Pamukkale
Svjetska baština – UNESCO
 Turska


Hijerapolis na mapi Turske
Hijerapolis
Hijerapolis
Lokacija Hijerapolisa u Turskoj
Registriran:1988. (12. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo:iii, iv, vii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Hijerapolis (grčki: Ἱεράπολις, u značenju "Sveti grad") je starogrčki grad na vrhu jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizli. Hijerapolis na toplicama Pamukkale (turski za "Pamučna palača") je osnovala pergamska kraljevska dinastija Atalida u 2. stoljeću pr. Kr. kao lječilište, a mnogi koji su se došli liječiti su se povlačili ovdje sve do svoje smrti. U Hijerapolisu se nalaze ostaci kupatila, hramova i drugih starogrčkih i starorimskih spomenika, te originalne ranokršćanske građevine, zbog čega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-va svjetska baština.

Zemljovid antičkog Hijerapolisa

Historija

Rimsko kazalište s pogledom na Pamukkale
Martrij sv. Filipa

Pamukkale su jedinstvene mineralne toplice koje su svojim prelijevanjem preko brda stvorile jedinstven krajolik plitkih terasastih bazena sniježno bijelih rubova od kalcita. Njeni topli izvori od 35 °C su smatrani terapeutskima jer se smatralo da mogu liječiti istom snagom kojom mijenjaju krajolik. Zbog toga su kraljevi Pergama tu u 2. stoljeću pr. Kr. osnovali grad-liječilište Hijerapolis, nazvan prema već postojećem hramu iz 3. stoljeća pr. Kr. koji su Frigijci podigli u čast kralja Sirakuze Hijeronu I.

Rimljani ga osvajaju 129. pr. Kr. i nastavljaju razvijati u važno hodočasničko i medicinsko središte u kojemu su se miješali Anatolci, Grko-Makedonci, Rimljani i Židovi. Hidroterapija u raznim prigodnim objektima (bazeni, terme, i dr.) je praćena i vjerom, te su nastali lokalni kultovi. Tako je Apolonov hram podignut na mjestu gdje su iz pukotine izvirala omamljujuća isparavanja.

Prema predaji, grad je na kršćanstvo pokrstio apostol Filip koji je ovdje i raspet za vrijeme cara Domicijana oko 87. godine. Hijerapolis je ostao jednom od dvije metropolije Frigije Pacatiana, ali i biskupijom. Najznačajniji spomenik iz tog doba je Martrij (martyrium) sv. Filipa koji ima jedinstven osmerokutni tlocrt na vrhu monumentalnog stubišta.

Odlike

Velika nekropola Hijerapolisa je prepuna sarkofaga od kojih je najslavniji sarkofag marka Aurelija Ammianosa na kojemu je prikazan najstariji stroj koji je koristio zupčanike i prijenos snage - pila na vodenički pogon.

Kompleks Velikih rimskih termi iz 2. stoljeća pr. Kr. je izgrađen od velikih kamenih blokova bez cementa, i imao je bačvaste svodove. Imao je mnogo otvorenih ili zatvorenih dijelova spojenih prolazima: bazene s topolom i hladnom vodom, parne kupelji, te duboke niše, knjižnicu, gimnazij i druge objekte. Danas je arheološki muzej Hijerapolisa.

Rimsko kazalište podignuto je za vrijeme cara Septimija Severa i ukrašeno je frizom koji prikazuje obrednu procesiju i žrtvu Artemidi iz Efeza[1].

Martrij sv. Filipa koji ima originalnu organizaciju prostora u osmerokutnom tlocrtu na vrhu monumentalnog stubišta.

Izvori

  1. ↑ Kazalište u Hijerapolisu (en) Posjećeno 17. veljače 2011.
  • Klaus Grewe, "Die Reliefdarstellung einer antiken Steinsägemaschine aus Hierapolis in Phrygien und ihre Bedeutung für die Technikgeschichte Arhivirano 2011-05-11 na Wayback Machine-u" Internacionalna konferencija u Istanbulu 13.−16. srpnja 2007. god. Izdato 2009. kao: Martin Bachmann, Bautechnik im antiken und vorantiken Kleinasien, Istanbul: Ege Yayınları/Zero Prod. Ltd. str. 42.9–454. ISBN 978-975-807-223-1
  • Dr. Cemil Toksöz - Pamukkale & Hierapolis; 1995., Eriṣ Turizm Tic Pazarlama, Denizli.
  • Paul Arthur - Byzantine and Turkish Hierapolis, an archaeological guide Arhivirano 2010-09-17 na Wayback Machine-u; Ege Yayinlari, Istanbul, 2006. ISBN 975-807-134-3

Vanjske veze

Hijerapolis na Wikimedijinoj ostavi
  • Hierapolis - turističke informacije (en)
  • Dolina Likos (Colossae, Laodicea, i Hierapolis) Arhivirano 2016-12-30 na Wayback Machine-u

37°55′30″N 29°07′33″E / 37.925086°N 29.125898°E / 37.925086; 29.125898

  • p
  • r
  • u
Evropski lokaliteti

Historijski dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks



Turska zastava
Azijski lokaliteti

Çatal Höyük • Velika džamija i bolnica u Divriğiju • Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije • Ruševine Hattuše • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta • Historijski centar Safranbolua • Troja

Nematerijalna baština

Tradicija Âşıklık • Kazalište sjena Karadžoz • Keşkek • Kırkpınar ili rvački festival • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah • Ceremonija Mevlevi Sema • Proslava nove godine Novruz1) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika • Tradicijski Sohbet skupovi

1) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.