Guaycuruan

Guaycuruan je porodica indijanskih jezika iz sjeverne Argentine, južnog Brazila i manjim dijelom Paragvaja. Porodica je dobila ime po Guaycurú ili Guaicurú Indijancima, poznatima i kao Mbayá. Članovi porodice su: Abipón /plemena: Riikahè, Yaaukanigá, Nakaigetergehè/, Caduveo (Cadiguegodí ili Kadiwéu; potomci Mbayá), Guetiadegodi (Gueteadeguo, Guatiadeo, Uatadeo, Ouaitiadeho), Apacachodegodeguí (Apacachodegodegi, Apacachodeguo, Apacatchudeho, Pacajudeus), Eyibogodegí, Gotocogegodegí, Lichagotegodi (Icachodeguo, Xaguetéo, Chagoteo), Sarigue, Gulgaissen, Magach, Mepene, Mocoví, Toba, Pilagá, Payagua, Aguilot.

Klasifikacija

Mbaya-Guaycurú :

1) Guachí

2) Mbaya, uključuju:

XVIII. stoljeće

• Cadiguegodis (ili Caduveo), s:
  • Cadiguegodis (Caduveo),
  • Apacachodegodegi (Apacachodeguo),
  • Lichagotegodis.
• Gocogotegodis,
• Eyibogodegí,
• Guetiadegodis,
• Bentuebeo.

XIX. i XX. stoljeće

• Caduveo (noviji naziv Kadiwéu).

3) Guaycurú, s:

• Guaycurú,
• Guaicurutí.
• Guatatas,
• Yapirues,
• Naperus,
• Comocaya,
• ¿Tapayaes?

Grupa ribereño ili obalna grupa :

4) Payagua, s:

• Sarigué,
• Agacé.

5) Coñamec,

6) Mepenes, s:

• Yaukanigas.

7) Ingatús,

8) Beayes,

9) Bereses,

10) Tendeaes.

Grupa meridional (južna grupa) :

a) subgrupo central ili središnja podgrupa:

11) Toba, s:

XVI-XVII. stoljeće

• Komekec,
• Nogogayes,
• Naticas,
• Mogosmas,
• Chiroquinas,
• Tapicosique,
• Dapicosique.

XIX-XX. stoljeće

• Taroolec (tobas bolivianos),
• Tobas occidentales (Zapadni Tobasd),
• Ñachilamólnec (tobas de Sombrero Negro),
• Tobas orientales, s:
  • Takischec,
  • Laagañasik,
  • Shiwlik,
  • Tagñilek,
  • Dapigenlek (Dapicosiques),
  • Olegegánal,
  • Iolopí.

12) Pilagás,

13) Aguilot,

14) Karraim.

b) subgrupo sur ili južna podgrupa :

15) Mocovies, s:

XVII-XVIII. stoljeće

• Mohoyes,
• Aguilot,
• Palomos, s:
  • Labradillos.
• Copogni,
• Pelones,

XVIII-XIX-XX. stoljeće

• Jogongaek,
• Sanjavierinos,
• Sampedrinos,
• Calchineros,
• Capilleros,
• Noenagacec,
• Ischipile’ec.

16) Abipones, s:

XVII. stoljeće

• Chaguahazagues,
• Estoyubec.

XVIII-XIX. stoljeće

• Rukahes ili Riikahè,
• Naquetagués,
• Acaguitaggauehec,
• Yaukanigas (stari Mepenes).
• ¿Cayjafaes?,
• Sauceros.

Jezici

• Abipon [axb], Argentina. †
• Kadiwéu [kbc], Brazil, 1.590 (1998 ISA).
• Mocoví [moc], Argentina, 4. 530 (2000).
• Pilagá [plg], Argentina, 4.000 (2004 FEL).
• Toba [tob], Argentina, 19.800 (2000 WCD); Paragvaj 1.510 (2007 Perik)Ethnologue (16th).

Vanjske veze

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)