Alacalufan
Alacalufan, jezična porodica američkih Indijanaca iz južnog Čilea koja obuhvaća jezike plemena Alacaluf, po kojima je dobila ime, i još nekoliko manjih grupa, to su: Calen (Cálenches, Calenes, Caleuches), Pecheré ili Pecherais, Huemul (ogranak Pešera), Hekaine, Aksanas (?), Yekinauer, Tayataf, Keyes, Caucahues, Adwipliin, Pärri, Enoo, Lecheyeles, Requinagüeres, Huagheseneches. -Jedini preživjeli jezik je Alacaluf, koji po Oscar Aguileru, ima tek 20 govornika (1996) u području Mageljanovog tjesnaca (Estrecho de Magallanes), od toga 10 u Puerto Edenu. Dijalekt aksanas kojim govori grupa u Puerto Edenu ima 10 govornika
Danas se srodnost ove porodice hoće dovesti u vezu sa jezicima nekih indijanskih grupa u području Bolivije.
Jezici
Porodica obuhvaća dva priznata jezika iz Čilea: kakauhua [kbf], nestao; qawasqar [alc], 12 (2006)[1]
Izvori
- ↑ Alacalufan (16th)
Literatura
- MOLINA, Manuel J. , 1970 "El idioma "aksanas" de los canoeros de los canales patagónicos occidentales: una crítica a D. Hammerly Dupuy", Anales de Arqueología y Etnología, 24-25, Mendoza, p. 251-254.
Vanjske veze
- Rama Meridional - Lengua Qawaskar
- Dialectología qawasqar Arhivirano 2010-10-09 na Wayback Machine-u
- Alacalufan (14th)
- Alacalufan (15th)
- p
- r
- u
Indijanci
Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian
