Atol das Rocas

Rezervati brazilskih atlantskih otoka: Fernando de Noronha i Atol das Rocas
Svjetska baština – UNESCO
Brazil Atol das Rocas Lokacija Atol das Rocasa u Brazilu
Registriran:	2001. (25. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	vii, ix, x
Ugroženost:	-
Referenca:	UNESCO

Atol das Rocas (pt. za "Rocasov atol") je atol u Atlantskom oceanu, 260 km sjeveroistočno od Natala na sjeveroistoku Brazila (brazilska savezna država Rio Grande do Norte) i 145 km zapadno od otočja Fernando de Noronha. Rocasov atol je vulkanskog podrijetla i koraljni greben, te je iznimno važan kao hranilište i mrijestilište tuna, morskih pasa i drugih morskih životinja. Za oseke on se pretvara u prekrasan krajolik laguna i plimskih bazena prepunih ribama^[1].

Rezervat Rocasovog atola, zajedno s rezervatom otočja Fernando de Noronha, ukupne površine 422,7 m², čini više od 50% južnoatlantskih otočnih površina (koje čini sveukupno tek 10 otoka), te je presudan za održavanje bioraznolikosti cijelog južnog Atlantika. Zbog toga su zajedno upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2001. godine^[2].

Odlike

Rocasov atol je dug 3,7 i širok 2,5 km, a njegova laguna je duboka od 1 do 6 m, te ima površinu od 7,5 km². Površina njegova dva otočića, južni manji Cemitério i veći sjeverozapadni sprud Farol (oblika izduženog S), imaju površinu od samo 360 m². Najviša točka je pješčana sipina visine 3–6 m (ovisno o plimi i oseki), dok je ostala površina otoka prekrivena zeljastim biljkama otpornima na sol, grmovima i pokojom palmom među kojima obitavaju rakovi, pauci, škorpioni, muhe, buhe, žohari i velik broj različitih vrsta ptica.

Koraljni prsten je gotovo zatvorni krug s 200 m širokim kanalom na sjevernoj strani i mnogo užim na južnoj strani. Ta oseke njegovi gotovo vertikalni zidovi, visine 1,5 m, se potpuno ukažu i spoje s pješčanim obalama otočića. Oko njega živi veliki broj morskih kornjača, morskih pasa i dupina, koji ga koriste kao mrijestilište i sklonište mlađi. U plićinama živi i veliki broj bentonskih organizama (koralji, spužve i alge)

Cijeli atol je rezervat divljine i biološki rezervat koji je tek povremeno mjesto znanstvenih istraživanja i njegova entomološka fauna je temeljito istražena i arhivirana^[3].

Zahvaljujući svojoj zabačenosti atol je gotovo nedirnut ljudskim djelovanjem. Jedina građevina na otoku je svjetionik brazilske vojske iz 1960-ih koji se nalazi na kraju zaljeva Farol, u blizini ruševine starog svjetionika iz 1933. god.

Izvori

Vajske poveznice

• Sigep - Brazilian Commission of Geological and Palaeobiological Sites Arhivirano 2005-02-22 na Wayback Machine-u (en)
• Atol das Rocas na Globo.com (pt)

• p
• r
• u

Svjetska baština u Brazilu

Rezervati atlantske šume obale otkrića  • Brasília  • Nacionalni parkovi cerrada: Chapada dos Veadeiros i Emas  • Svetište Dobrog Isusa u Congonhasu  • Historijski centar Diamantine  • Brazilski atlantski otočni rezervati: Fernando de Noronha i Atol das Rocas  • Historijski centar grada Goiása  • Isusovačke misije Guarana ¹  • Nacionalni park Iguaçu  • Historijski centar grada Olinde  • Historijski centar grada Ouro Preta  • Zaštićeno vlažno područje Pantanal  • Historijski centar grada Salvadora da Bahie  • Rio de Janeiro: Carioca krajolici između planine i mora  • Trg sv. Franje u São Cristóvãu  • Historijski centar grada São Luísa do Maranhãa  • Nacionalni park Serra da Capivara  • Jugoistočni šumski atlantski rezervati (Serra do Mar)  • Zaštićena područja središnjeg Amazona

Brazilska nematerijalna svjetska baština

Živi muzej Fandango  • Samba de Roda područja Recôncavo, Bahia  • Usmena i slikovna baština naroda Wajapi  • Yaokwa festival naroda Enawene Nawe za održavanje društvenog i kozmičkog reda

¹ Zajednička svjetska baština Argentine i Brazila

Atol das Rocas na Wikimedijinoj ostavi