Pjer Pol Emil Ru
Pjer Pol Emil Ru | |
---|---|
![]() | |
Datum rođenja | (1853-12-17)17. decembar 1853. |
Mesto rođenja | Konfolan |
Datum smrti | 3. novembar 1933.(1933-11-03) (79 god.) |
Mesto smrti | Pariz |
Pjer Pol Emil Ru (fr. Pierre Paul Émile Roux; Konfolan, Šarant 17. Decembar 1853. - Pariz 3. Novembar 1933 ) je bio francuski lekar koji se bavio bakteriologijom i imunologijom. On je bio blizak saradnik sa Luj Pasterom (1822–1895), sa kojim je radio n. stvaranju seruma protiv difterij, prvi efikasan način tretmana bolesti[1]. Takođe su osnivači Paster instituta.
Mladost
Pjer je dobio evropski bakalaureat[2] iz nauke u 1871. godine, zatim je zapo'čeosvoje studije 1872. godine na Medical School of Clermont-Ferrand. U početku je radio kao asistent dok je studirao hemiju na fakultetu nauka, pod Emile Duclaux-om. Od 1874 do 1878, on je nastavio da studira u Parizu, u kom je bio primljen kao klinički asistent u Hôtel-Dieu de Paris. Između 1874 i 1877 Ru je dobio stipendiju za vojnu školu u Val-de-Grace, ali je obustavljena nakon neuspeha da iznese svoju disertaciju u dogledno vreme. Godine 1878. počeo je da radi kao asistent na fermentaciji zahvaljujući njegovom pokrovitelj Duclaux-om na Univerzitetu u Sorboni.
Rad sa Pasterom
Diklo je preporučio Rua Pasteru, koji je bio u potrazi za asistentima i Ru se pridružio Pasteru u laboratoriji kao asistent od 1878. do 1883. godine u Višoj normalnoj školi u Parizu. Počeo je sa svojim istraživanjima na mikrobiološke uzroke bolesti i u tom svojstvu je radio sa Pasterom na ptičijoj koleri (1879-1880) i antraksu (1879-1890) i bio je uključen u poznatom eksperimentu o antraks vakcinaciji životinja na Pouilly-le-Fort.
1883, on je predstavio doktorsku disertaciju u medicini pod nazivom Des nouvelles akvizicije sur la Rage , u kojem je opisao svoja istraživanja na besnilu sa Pasterom od 1881. godine, što je dovelo do razvoja prve vakcinacije protiv ove zastrašujuće bolesti. Ru je tada bio priznat kao stručnjak u nastajanju nauka medicinske mikrobiologije i imunologije. Ru je putovao sa Pasterovim pomoćnicima (Edmond Nocard,Louis Thuillier, koji je umro dok je bio u Aleksandriji nakon zaraze od bolesti, i Straus) 1883. u Egipat da bi proučavao epidemiju kolere odakle je i izbila, ali oni nisu mogli da pronađu patogen za bolest, koja je kasnije otkrivena u Aleksandiji od strane nemačkog lekara Roberta Koha.[3]
Od 1883. i narednih 40 godina, Emil Ru je bio uključen u stvaranju onoga što će kasnije postati institut Paster[4]. On je podelio svoje vreme na biomedicinska istraživanja i administrativne poslove. 1888. je bila važna godina u njegovoj karijeri jer je tada prihvatio položaj direktora službe, pridružio redakcije Annales de l'Institut Pasteur i osnovao prvi redovni kurs o mikrobiološkim tehnikama, koji je postao izuzetno uticajan materijal u obuci mnogih značajnih francuskih i stranih istraživača i lekara u zaraznim bolestima.
Istraživanje difterije
Takođe 1883. Ru je objavio, sa Alekandrom Lersinom, prvi od njegovih klasičnih radova na istraživanju uzroka od difterije od strane Klebs-Loeffler bacila[5], a zatim izuzetno rasprostranjene i smrtonosne bolesti, posebno među decom. Studirao je svoj otrov i njegova svojstva i 1891. je počeo da razvija efikasni serum za lečenje bolesti. Nakon demonstracija, od strane Emil Adolf von Behring (1854-1917) i Kitasato Shibasaburō (1852- 1931) moglo se videti da se antitela za difteričan toksin mogu proizvesti kod životinja. On je uspešno demonstrirao korišćenje ovog otrova sa Auguste Chaillou u studiji na 300 obolele dece u bolnici Hôpital des Enfants-Malades i od tada je pozdravljen kao naučni heroj u medicinskim kongresima širom Evrope.
Ostala istraživanja i pozne godine
U narednim godinama, Ru se neumorno posvetio mnogim istraživanjima u vezi sa mikrobiologijom i imunologijom nad tetanusom, tuberkolozom, sifilisom i pneumonijom. On je izabran za člana Kraljevske švedske akademije nauka 1900. 1904. je nominovan za Pasterov bivši položaj generalnog direktora Instituta Paster.
1916. se preselio u mali stan u bolnici Paster, gde je umro 3. novembra 1933. godine.
Reference
- ^ Jedan od clanaka vezanih za njegova istrazivanja{https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC403187/}
- ^ evropska diploma
- ^ (1843—1910).
- ^ Je francuska neprofitna fondacija posvećena proučavanju biologije,mikroorganizama, vakcina,... Nazvana po osnivaču.
- ^ Corynebacterium diphtheriae je gram-pozitivna bakterija iz roda Corynebacterium uzročnik bolesti difterije. Bakterija je poznata i pod imenom Klebs-Löffler bacillus.
Spoljašnje veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/30px-Commons-logo.svg.png)
- English biography of Pierre Paul Émile Roux. Pasteur Brewing
- Pierre Paul Émile Roux. Biographie. Institut Pasteur, Paris.
- Bibliography of P.P.E. Roux. Pasteur Institute.
- p
- r
- u
- Džosaja Vilard Gibs (1901)
- Džozef Lister (1902)
- Edvard Zis (1903)
- Vilijam Kruks (1904)
- Dmitrij Mendeljejev (1905)
- Ilja Mečnikov (1906)
- Albert A. Majkelson (1907)
- Alfred Rasel Valas (1908)
- Džordž Vilijam Hil (1909)
- Frensis Galton (1910)
- Džordž Darvin (1911)
- Feliks Klajn (1912)
- Rai Lankester (1913)
- Džozef Džon Tomson (1914)
- Ivan Pavlov (1915)
- Džejms Djuar (1916)
- Pjer Pol Emil Ru (1917)
- Hendrik Lorenc (1918)
- Vilijam Bejlis (1919)
- Horace Tabberer Brovn (1920)
- Joseph Larmor (1921)
- Ernest Raderford (1922)
- Horace Lamb (1923)
- Edvard Albert Šarpi-Šafer (1924)
- Albert Ajnštajn (1925)
- Frederik Gauland Hopkins (1926)
- Charles Scott Sherington (1927)
- Čarls Aldžernon Parsons (1928)
- Maks Plank (1929)
- Vilijam Henri Brag (1930)
- Artur Šuster (1931)
- George Elleri Hale (1932)
- Teobald Smit (1933)
- John Scott Haldane (1934)
- Čarls Tomson Ris Vilson (1935)
- Artur Evans (1936)
- Henri Dejl (1937)
- Nils Bor (1938)
- Tomas Hant Morgan (1939)
- Pol Lanževen (1940)
- Thomas Levis (1941)
- Robert Robinson (1942)
- Joseph Barcroft (1943)
- Džefri Ingram Tejlor (1944)
- Osvald Ejveri (1945)
- Edgar Daglas Adrijan (1946)
- Godfri Harold Hardi (1947)
- Arčibald Hil (1948)
- Đerđ de Heveš (1949)
- Džejms Čedvik (1950)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Joseph_Lister%2C_Copley_Medal_%28gold%29%2C_1902_Wellcome_M0007837.jpg/80px-Joseph_Lister%2C_Copley_Medal_%28gold%29%2C_1902_Wellcome_M0007837.jpg)
- 1731–1750
- 1751–1800
- 1801–1850
- 1851–1900
- 1901–1950
- 1951–2000
- 2001–sad