Wrangelov otok

Wrangelov otok (`ru`) О́стров Вра́нгеля
Lokacija Wrangelovog otoka
Podaci
Lokacija	Arktički ocean
Koordinate	71°14′0″N, 179°25′0″E
Država	Rusija
Glavno naselje	Ušakovskoje, Zvjozdni
Površina	7608 km²
Broj stanovnika	45.000

Satelitski prikaz otoka

Wrangelov otok (ranije Wrangelova zemlja; izvornoruski: Остров Врангеля) otok u Arktičkom oceanu, između Istočnosibirskog i Čukotskog mora, sjeverozapadno od Beringovog mora, površine 7.300 km². Nalazi se na 180º meridijanu tj. datumskoj granici. Upravno pripada ruskom Čukotskom autonomnom okrugu.

Otkrio ga je američki kitolovac Long 1867. godine i dao mu ime Wrangel po ruskom istraživaču i admiralu Ferdinandu Petroviču Wrangelu koji ga je tražio 1823., ali nije dospio do njega.

Odlike

Prirodni sustav rezervata Vrangelovog otoka
Svjetska baština – UNESCO

Rusija
Registriran:	2004. (28. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	ix, x
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Otok je sačinjen od kristalnih škriljaca i granita. Otok je širok oko 125 km i ima površinu od 7.600 km². Sastoji se od južne obalne ravnice široke 15 km, središnjeg pojasa niskih planina i sjeverne obalne ravnice široke 25 km. Planinski vijenac "Centralne planine" proteže se od zapadne prema istočnoj obali (završavajući morskim liticama na obje strane) i dug je 145 km, a na najširem dijelu širok 40 km. Planine su visoke oko 500 metara, a najviša je Sovjetska planina (1.096 m).

Prosječna temperatura u siječnju - 22 °C, u srpnju 2,5 °C. Pokriven je ledom i tundrom. Fauna se satoji pretežno od bijelih medvjeda i polarnih lisica.

Na Vrangelovom otoku postoji vremenska postaja i dva ribarska sela naroda Čukči na južnoj obali zaljeva Somnitelnaja (Ušakovskoje i Zvjozdni).

Od 2010. godine Vrangelov otok je, zajedno s obližnjim otokom Herald (Остров Геральд), 60 km istočno, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao potpun subarktički i arktički ekosustav u izoliranom planinskom vijencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, te nedirnute slatkovodne sustave rijeka i jezera^[1]. Na ovim otocima postoji jedinstvena flora i endemska vrsta tla koje je dom za više od 40 vrsta endemskih vrsta i podvrsta biljaka, insekata, ptica i sisavaca. Neke od njih su bio-relikvije što čini ove otoke bliže pleistocenu od bilo kojeg drugog krajolika na svijetu^[2]. Na otoku Vrangelu je živjela posljednja populacija mamuta (prije 4.000 godine izumrli posljednji primjerci).

Izvori

↑ http://whc.unesco.org/en/list/1234
↑ Vrangelov otok na stranicama Fundacije za zaštitu prirodne baštine. Posjećeno 18. veljače 2011. (en)

D. Gray, The story of the Canadian Arctic Expedition of 1913-1918. 2003., Virtual Museum of Canada, Canadian Museum of Civilization, Gatineau, Quebec. (uključujući Loss of the Karluk and Wrangel Island)

Vanjske poveznice

Službena stranica Rezervata prirode Vrangelovog otoka (rus.)
L. Gualtieri, The Late Pleistocene Glacial and Sea Level History of Wrangel Island, Northeast Siberia. Arhivirano 2017-07-19 na Wayback Machine-u Quaternary Research Center, University of Washington. (en)