Srednji paleolit : Karakteristike, Pećinska nalazišta srednjeg paleolita, Otvorena nalazišta srednjeg paleolita, Vanjski linkovi Wikipedia, slobodna enciklopedija

Srednji paleolit

Srednji paleolit (ili Srednji paleolitik) je drugi po redu period paleolita ili Starijeg kamenog doba koje se odnosi na Evropu, Afriku i Aziju. Uopćeno se smješta u okvir od prije 300.000 do prije 30.000 godina. Postoje značajne razlike u datiranju s obzirom na različite regije. Slijedio ga je period gornjeg paleolita.

Karakteristike

U to doba je živio Homo neanderthalensis (300.000 – 30.000 godina). Ti hominidi su imali povećanu kontrolu nad svojom okolinom, a kasnije su svjedočili pojavu modernih ljudi u doba od oko prije 100.000 godina.

Zabliježen je razvoj novih, sofisticiranih tehnika izrade kamenog oruđa poznatih kao tehnika pripremljene jezgre koja je omogućila stvaranje kvalitetnijih čehotina. Neke od njih su se kasnije nasađivale na unaprijed pripremljene drvene drške kako bi tvorile kvaliteniji alat. Standardna drvena koplja s naoštrenim vrhom su još uvijek bila raširena u srednjem kamenom dobu.

Lov je predstavljao glavni izvor hrane, ali su također počeli iskorištavati školjke i rakove, te su možda dimili i sušili meso kako bi ga kasnije jeli. To je zahtijevalo umijeće upravljanja vatrom, a neka nalazišta ukazuju da se biljnim resursima upravljalo kroz selektivno spaljivanje određenih oblasti.

Umjetnost se prvi put razvila uz korištenje okera za bojanje tijela te pojavu ranog pećinskog slikarstva. Također postoje dokazi o namjernom pokopu mrtvih koji indicira odrđenu vrstu vjerskog ili ritualnog ponašanja.

Filogenetsko razdvajanje modernih ljudi datira iz ovog perioda , s time da se Mitohondrijska Eva smješta u doba od oko prije 150.000 godina , a Y-kromosomski Adam u doba od oko prije 90.000 godina; v. hipoteza o jedinstvenom porijeklu.