Sovjet

Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 do 1922 godine, a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Historija

Prema službenoj sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Ruske revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.^[1] U svojim memoarima Volin (ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima (ruski: Вся власть советам) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (ruski: городские совет, gradski savjet), rajsovjet (районные совет, savjet mjesne zajednice), selsovjet (selskij sovjet, seoski savjet).

Note

U pojedinim republikama Sovjetskog Saveza, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.

• Ukrajina: рада; Bjelorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbajdžan: совет; Litva: taryba; Moldova: совиет; Latvija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu.

Bilješke

Bibliografija

• Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution, 1990, Oxford University Press, ISBN 0-7131-6530-8
• Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets, 1976, Pluto Press
• Voline: The Unknown Revolution, Black Rose Books
• Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917, 2005, Cambridge University Press, ISBN 0-521-84155-0
• Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы
• Алексей Гусев: ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ Arhivirano 2009-10-22 na Wayback Machine-u