Simon Drakul

Simon Drakul
Biografske informacije
Rođenje	(1930-09-24)24. 9. 1930.
Smrt	11. 1. 1999. (dob: 68) Skoplje, Makedonija
Obrazovanje
Zanimanje	pisac, istoričar, prevodilac
Opus
Književne vrste	drama, filmski scenario
Nagrade
Zlatna arena za scenarij

Simon Drakul (Lazaropolje, 24. septembar 1930) je makedonski pisac, istoričar, prevodilac, scenarista, dramaturg.

Biografija

Rođen je 24. septembar 1930. godine u Lazaropolju. Umro je Skoplju 11. januara 1999. godine. Srednju školu završio je u Ohridu i Skoplju. Diplomirao je na filološkom Fakultetu u Skoplju. Doktor filozofskih nauka. Radio je u novinama "Mladi borac" i "Nova Makedonija", bio je urednik izdavačke kuće "Kočo Racin", kao i direktor Makedonskog narodnog teatra. Bio je naučni savetnik u Institutu za nacionalnu istoriju Makedonije. Bio je predsednik DPM. Član DPM od 1953. godine.^[1]

Bibliografija

Planine i rastojanja (1953)
Šraf kao iz kabla (1956)
I zvezde same padaju (1957)
Bela doliba (1962)
Pobuna (1980)
Rakrsnica (1985)

Filmografija

Do pobede i dalje (1966)

Spoljašne veze

Reference

↑ Simon Drakul - biografija

Spoljašnje veze

Simon Drakul na sajtu IMDb

Makedonska književnost

Korijeni

Preporod

Puljevski
Prličev
Žinzifov
Miladinovi
Zografski
Misirkov
Černodrinski

Prva polovica 20. vijeka

Bojadžiski
Krstić
Nedelkovski
S. Popov
Racin
Smirnenski

Jugoslavensko doba

Abadžijev
Andreevski
Arsovski
Atanasovski
Boškovski
Cašule
Čingo
Domazetovski
Drakul
Đurčinov
Đuzel
Džambazov
T. Georgievski
Iljoski
G. Ivanovski
Janevski
Karovski
Koneski
Kostov
Krle
Kunoski
Leov
V. Maleski
M. Matevski
Misirkova-Rumenova
Mitrev
Momirovski
V. Nikoleski
Panov
B. Pavlovski
J. Pavlovski
R. Pavlovski
Podgorec
A. Popovski
G. Popovski
Širilov
Solev
A. Šopov
Stardelov
Stefanovski
Strezovski
Tarapuza
Točko
D. Todorovski
G. Todorovski
Urošević
Varošlija
Zekerija

Suvremeno doba

P. Andonovski
V. Andonovski
N. Andova
Bužarovska
Dimkovska
Joldeski
Koviloski
Kujundžiski
Madžirov
S. Markovski
Plevneš
Prokopiev
Smilevski
Tasevski-Eternijan

p r u Zlatna arena za scenarij
SFR Jugoslavija (1955–1990)	Slavko Janevski (1955) Ratko Đurović (1956) Slavko Kolar (1957) Zvonimir Berković i Tomislav Butorac (1958) Veljko Bulajić, Ivo Braut, Stjepan Perović i Elio Petri (1959) Zora Dirnbach (1960) Dragoslav Ilić, Radenko Ostojić i Veljko Bulajić (1961) Arsen Diklić (1963) Ivan Ribič (1964) Zvonimir Berković i Simon Drakul (1966) Puriša Đorđević (1967) Branimir Šćepanović (1968) Staša Borisavljević (1969) Puriša Đorđević (1970) Miroslav Antić (1971) Slavko Janevski, Pande Toškovski i Vatroslav Mimica (1972) Branimir Šćepanović (1973) Branko Šomen (1974) Arsen Diklić i Branko Bauer (1975) Zdravko Velimirović, Mladen Oljača i Đurica Labović (1976) Slavko Goldstein i Dušan Vukotić (1977) Dragoslav Mihajlović (1978) Petrit Imami (1979) Puriša Đorđević (1980) Abdulah Sidran (1981) Mirza Idrizović (1982) Živojin Pavlović i Slobodan Golubović (1983) Branko Gradišnik (1984) Abdulah Sidran (1985) Goran Mihić (1986) Dejan Šorak (1987) Žarko Dragojević (1988) Dušan Kovačević (1989) Ferenc Deák (1990)
Hrvatska (1992–2024)	Lada Kaštelan i Zrinka Ogresta (1992) Zvonimir Berković (1993) Lukas Nola (1995) Nino Škrabe (1996) Branko Schmidt (1997) Snježana Tribuson (1998) Zrinko Ogresta i Goran Tribuson (1999) Ivo Brešan i Vinko Brešan (2000) Josip Cvenić (2001) Goran Tribuson (2002) Jurica Pavičić i Živko Zalar (2003) Antun Vrdoljak (2004) Dejan Šorak (2005) Antonio Nuić (2006) Ognjen Sviličić (2007) Goran Rušinović i Miljenko Jergović (2008) Antonio Nuić (2009) Nevio Marasović (2010) Tomislav Radić (2011) Vlatka Vorkapić (2012) Bobo Jelčić (2013) Ivan Pavličić (2014) Josip Mlakić (2015) Mate Matišić i Zrinko Ogresta (2016) Rajko Grlić i Ante Tomić (2017) Sara Hribar (2018) Mate Matišić (2019)

Zlatna arena za scenarij

SFR Jugoslavija
(1955–1990)

Slavko Janevski (1955)
Ratko Đurović (1956)
Slavko Kolar (1957)
Zvonimir Berković i Tomislav Butorac (1958)
Veljko Bulajić, Ivo Braut, Stjepan Perović i Elio Petri (1959)
Zora Dirnbach (1960)
Dragoslav Ilić, Radenko Ostojić i Veljko Bulajić (1961)
Arsen Diklić (1963)
Ivan Ribič (1964)
Zvonimir Berković i Simon Drakul (1966)
Puriša Đorđević (1967)
Branimir Šćepanović (1968)
Staša Borisavljević (1969)
Puriša Đorđević (1970)
Miroslav Antić (1971)
Slavko Janevski, Pande Toškovski i Vatroslav Mimica (1972)
Branimir Šćepanović (1973)
Branko Šomen (1974)
Arsen Diklić i Branko Bauer (1975)
Zdravko Velimirović, Mladen Oljača i Đurica Labović (1976)
Slavko Goldstein i Dušan Vukotić (1977)
Dragoslav Mihajlović (1978)
Petrit Imami (1979)
Puriša Đorđević (1980)
Abdulah Sidran (1981)
Mirza Idrizović (1982)
Živojin Pavlović i Slobodan Golubović (1983)
Branko Gradišnik (1984)
Abdulah Sidran (1985)
Goran Mihić (1986)
Dejan Šorak (1987)
Žarko Dragojević (1988)
Dušan Kovačević (1989)
Ferenc Deák (1990)

Hrvatska
(1992–2024)

Lada Kaštelan i Zrinka Ogresta (1992)
Zvonimir Berković (1993)
Lukas Nola (1995)
Nino Škrabe (1996)
Branko Schmidt (1997)
Snježana Tribuson (1998)
Zrinko Ogresta i Goran Tribuson (1999)
Ivo Brešan i Vinko Brešan (2000)
Josip Cvenić (2001)
Goran Tribuson (2002)
Jurica Pavičić i Živko Zalar (2003)
Antun Vrdoljak (2004)
Dejan Šorak (2005)
Antonio Nuić (2006)
Ognjen Sviličić (2007)
Goran Rušinović i Miljenko Jergović (2008)
Antonio Nuić (2009)
Nevio Marasović (2010)
Tomislav Radić (2011)
Vlatka Vorkapić (2012)
Bobo Jelčić (2013)
Ivan Pavličić (2014)
Josip Mlakić (2015)
Mate Matišić i Zrinko Ogresta (2016)
Rajko Grlić i Ante Tomić (2017)
Sara Hribar (2018)
Mate Matišić (2019)

Normativna kontrola	WorldCat identiteti VIAF: 184449420 LCCN: n84141298 ISNI: 0000 0001 4088 4988 GND: 1014189918 SUDOC: 127354859 BNF: cb115306938 (podaci) BIBSYS: 90356853 NKC: ola2002161208 CONOR.SI: 37364579