Saobraćaj u Belorusiji

lavna železnička stanica u Brestu

Republika Belorusija je jedna od većih zemalja Evrope, koja se nalazi između Rusije i zemalja na istočnoj granici Evropske unije. Zbog sve razvijenije saradnje ovih delova Evrope postoje izvanredne mogućnosti za razvoj saobraćaja i saobraćajne mreže, ali zbog skorašnje istorije pravi razvoj ove oblasti tek predstoji.

Belorusija ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor je glavni grad, Minsk.

Železnički saobraćaj

Tipičan električnički voz iz vremena bivšeg SSSSRa, prisutan na prugama Belorusije

Po poslednjim podacima ukupna dužina železničke mreže u Belorusiji je 5.512 km, od čega je 874 km elektrifikovano. Ovo se odnosi na pruge širokog koloseka (1520 mm), osobene za zemlje bivšeg SSSRa. Najvažnija železnička veza u zemlji je deo međunarodne pruge Berlin - Moskva, a najvažniji železnički čvor je prestonica Minsk. Od Minska kreću 4 najvažnija priužna pravca u Belorusiji:


Gradska železnica je prisutna u više belorusiskih gradova. Grad sa klasičnim metroom je prestonica Minsk (pogledati: Minski metro). Tramvajski sistem poseduje većina gradova većih od 100 hiljada stanovnika.

Železnička veza sa susednim zemljama:

Drumski saobraćaj

Magistralna putna mreža u Belorusiji
Zglobni autopus na ulicama Minska

Ukupna dužina puteva u Belorusiji u 2003. godini je 93.055 km, sve je sa čvrstom podlogom. Pored ovih puteva postoje i brojni putevi sa lošijom podlogom. Pitanje postojanja pravih autoputeva je otvoreno, jer postoji velika dužina puteva sa 4 trake, ali bez ostalih osobina autoputa. Takođe, slični njima su "putni prsteni" oko značajnih gradova. Glavni magistalni putevi (sa 4 i sa 2 trake) nose dvojnu oznaku "M+broj".


Državni magistralni putevi su:

  • Magistralni Put M1, - granica sa Poljskom - Brest - Baranoviči - Minsk - Orša - granica sa Rusijom, ukupna dužina puta je 611 km, savremeni put sa 4 trake celom dužinom.
  • Magistralni Put M2, Minsk - Aerodrom Minsk - veza na Magistralni Put M1, ukupna dužina puta je 34 km, savremeni put sa 4 trake celom dužinom.
  • Magistralni Put M3, Minsk - Vitebsk, ukupna dužina puta je 253 km, savremeni put sa 4 trake samo na deonici od 27 km od Minska.
  • Magistralni Put M4, Minsk - Mogiljev, ukupna dužina puta je 182 km, savremeni put sa 4 trake samo na deonici od 26 km od Minska.
  • Magistralni Put M5, Minsk - Bobrujsk - Gomelj, ukupna dužina puta je 296 km, savremeni put sa 4 trake samo na deonici od 49 km od Minska.
  • Magistralni Put M6, Minsk - Lida - Grodno, ukupna dužina puta je 262 km, savremeni put sa 4 trake samo na deonici od 47 km od Minska.
  • Magistralni Put M7, Minsk - granica sa Litvanijom, ukupna dužina puta je 139 km, savremeni put sa 4 trake samo na deonici od 47 km od Minska.
  • Magistralni Put M8, granica sa Rusijom - Vitebsk - Orša - Mogiljev - Gomelj - granica sa Ukrajinom, ukupna dužina puta je 456 km.
  • Magistralni Put M9 - MKAD, kružni autoput ("prsten") oko Minska, ukupna dužina puta je 56 km, savremeni put sa 4 trake celom dužinom.
  • Magistralni Put M10, Brest - Pinsk - Mozir - Gomelj - granica sa Rusijom, ukupna dužina puta je 526 km..
  • Magistralni Put M11, Bobrujsk - Lida - granica sa Litvanijom, ukupna dužina puta je 191 km.
  • Magistralni Put M12, Brest - granica sa Ukrajinom, ukupna dužina puta je 55 km.

Vodeni saobraćaj

Kanal Dnjepar-Bug

Belorusija je najveća evropska zemlja bez izlaza na more, pa se za potrebe pomorskog prevoza koriste luke u okolnim zemljama. Sa druge strane, saobraćaj po rekama i kanalima je razvijen, jer je dužina plovnih reka čak 2.500 km (2003. godine), ali uz napomenu da dobar deo ove dužine otpada na manje tokove sa ograničenim mogućnostima. Najvažnija rečna luka je Mozir na reci Pripjat u južnom delu zemlje, a nedaleko se nalazi i Kanal Dnjepar-Bug, koji povezuje ove dve reke i mesta Brest i Pinsk. Ovaj kanal je najbliža vodena veza između Baltika i Crnog mora.

Gasovodi i naftovodi

  • Gasovod: Dužina tokova je 5.223 km (2004. godine).
  • Naftovod: Dužina tokova je 2.443 km (2004. godine).

Vazdušni transport

Najvažnije aviopreduzeće u Belorusiji je "Belavija" u državnom vlasništvu.

U zemlji postoji čak 101 zvanično upisan aerodrom 2005. godine, od čega 44 sa čvrstom podlogom (pogledati: Aerodromi u Ukrajini). 7 aerodroma poseduje IATA kod. Od toga 3 aerodroma imaju međunarodni značaj:

  • Međunarodni aerodrom "Minsk" u Minsku - MSQ
  • Aerodrom "Minsk-1" u Minsku - MHP
  • Međunarodni aerodrom "Gomelj" u Gomelju - GME

Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je minski Međunarodni aerodrom "Minsk", otvoren 1982. godine namesto starog aerodroma Minsk-1. Ovaj aerodrom ostvaruje najveći deo državnom vazvušnog prevoza.

Saobraćaj Evropskih zemalja

 Saobraćaj: Azerbejdžan • Albanija • Andora • Austrija • Belgija • Belorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Vatikan • Gruzija • Grčka • Danska • Estonija • Irska • Island • Italija • Jermenija • Kazahstan • Kipar • Letonija • Litvanija • Lihtenštajn • Luksemburg • Mađarska • Malta • Moldavija • Monako • Nemačka • Norveška • Poljska • Portugalija • Makedonija • Rumunija • Rusija • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Turska • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Finska • Francuska • Holandija • Hrvatska • Crna Gora • Češka • Švajcarska • Švedska • Španija - Evropska unija

Teritorije: Akrotiri i Dekelija • Grenland • Gernzi • Gibraltar • Jan Majen • Džersi • Olandska Ostrva • Ostrvo Man • Svalbard • Farska Ostrva

Saobraćaj u Belorusiji na Wikimedijinoj ostavi