Samaritanci

Samaritanci ili Samarićani (hebrejski: שומרונים [Shomronim], arapski: السامريون‎ [as-Sāmariyyūn]) su etnoreligijska grupa na Levantu. U religijskom smislu predstavljaju sljedbenike samaritanizma, abrahamske religije srodne judaizmu. Religija im se temelji na Samaritanskom petoknjižju, a za sebe tvrde da predstavlja pravu vjeru drevnih Izraelita, odnosno u obliku prije babilonskog ropstva. Samaritanci sebe smatraju potomcima Izraelita koji su u to vrijeme ostali u Zemlji Izrael.

Iako se naziv Samaritanci obično povezuje sa Samarijom, on potiče od hebrejskog izraza שַמֶרִים – "Čuvari [Zakona]".[1]

U Talmudu se pak njihove tvrdnje o drevnim precima osporavaju, te se za njih koristi izraz Kutejci (hebrejski: כותים [Kuthim]), koji navodno potiče od grada Cuthah (Kutha) u današnjem Iraku. Suvremena genetska istraživanja, pak, potvrđuju i navode samih Samaritanaca i navode u Talmudu.[2]

Iako su kroz historiju bili prilično brojna zajednica – te imali više od milion pripadnika krajem rimskog perioda, do prije nekoliko vijekova se njihov broj smanjio na desetke hiljade – njihov neočekivani demografski pad se tumači nizom historijskih događaja, uključujući krvavo gušenje Trećeg samaritanskog ustanka (529) protiv bizanstke kršćanske vlasti te masovno preobraćenje na islam nakon arapskog osvajanja Palestine.[3][4] Prema njihovom vlastitom popisu od 1., novembra 2007. bilo ih je 712[5] Samaritanci danas žive u samo dvije lokacije – Kiryat Luza na planini Gerizim kraj Nablusa (Shechem) na Zapadnoj obali i u izraelskom gradu Holon.Postoje međutim i druge zajednice koje njegujus samaritanske tradicije izvan Izraela, prije svega u SAD.

Većina suvremenih Samaritanaca u Izraelu danas govori moderni hebrejski, dok u Nablusu kao maternji jezik koriste arapski. U liturgijske svrhe se koriste samaritanski hebrejski, samaritanski aramejski i samaritanski dijalekt arapskog, a svi se pišu samaritanskim alfabetom, varijantom starohebrejskog pisma, .[6]

Reference

  1. ↑ David Noel Freedman, The Anchor Bible Dictionary, 5:941 (New York: Doubleday, 1996, c1992).
  2. ↑ Reconstruction of Patrilineages and Matrilineages of Samaritans and Other Israeli Populations From Y-Chromosome and Mitochondrial DNA Sequennce VariationPDF (855 KB), Hum Mutat 24:248–260, 2004.
  3. ↑ M. Levy-Rubin, "New evidence relating to the process of Islamization in Palestine in the Early Muslim Period - The Case of Samaria", in: Journal of the Economic and Social History of the Orient, 43 (3), p. 257-276, 2000, Springer
  4. ↑ Fattal, A.(1958) Le statut légal des non-Musulman en pays d'Islam, Beyrouth: Imprimerie Catholique, p. 72-73.
  5. ↑ "Developed Community", A.B. The Samaritan News Bi-Weekly Magazine, November 1, 2007
  6. ↑ Angel Sáenz-Badillos ; translated by John Elwolde. (1993). A History of the Hebrew Language. Cambridge, England: Cambridge University Press. ISBN 0-521-55634-1. 

Eksterni linkovi

Samaritanci na Wikimedijinoj ostavi

Jevrejski pogledi:

  • Jewish Encyclopedia, 1911: "Samaritans"
  • Tablet magazine How Israel's smallest religious minority offers Jews a glimpse of what might have been

Nezavisni pogledi:

  • "The Origin and Nature of the Samaritans and their Relationship to Second Temple Jewish Sects" Arhivirano 2015-03-23 na Wayback Machine-u, David Steinberg
  • "Samaritans" Arhivirano 2018-12-26 na Wayback Machine-u (theory on the Samaritan-Jewish tensions), Jona Lendering
  • "Guards of Mount Gerizim", Alex Maist

Knjige i ostale informacije:

  • "Bibliography", James A Montgomery
  • "The Samaritans – the earliest Jewish sect", James A Montgomery
  • Samaritan Museum Arhivirano 2009-09-04 na Wayback Machine-u, JERZIM (bad-webcode site, IE only?)
  • "The Messianic Hope of the Samaritans" by Jacob, Son of Aaron, High Priest of the Samaritans, Chicago, 1907
  • "Josephus' attitude towards the Samaritans" from "Studies in Hellenistic Judaism" By Louis H. Feldman

Fotografski linkovi:

  • "Samaritans at Mount Grizim near Nablus and the West Bank", Edward Kaprov photojournalist
  • "Samaritans in Nablus and the West Bank", Rüdiger Benninghaus