Regije Litvanije
Mala Litva
Žemajtija
Aukštaitija
Suvalkija
Dzūkija
Litva se može podijeliti u povijesne i kulturne pokrajine (zvane ethnografske regije). Precizne granice nisu potpuno jasne, jer pokrajine nisu službene političke ili upravne jedinice. Pokrajine su ograničene kulturom, kao što su narodni običaji, tradicionalni način života, pjesme, predanja i dr. Donekle, pokrajine odgovaraju rasporedu litavskih dijalekata. Ova veza opet ne predstavlja strogu definiciju granica pokrajina. Na primjer, iako se dzūkijski dijalekt naziva južnoaukštaitijskim, to ne znači da je Dzūkija dio Aukštaitije. U određenim dijelovima nekih pokrajina se govori na dijalektima iz drugih pokrajina, dok npr. u Žemaitiji postoje tri autohtona dijalekta (južni, sjeverni i zapadni žemaitski), a neki od njih su podijeljeni na poddijalekte.
Pokrajine u politici
Osim Žemajtije, nijedna pokrajina nije bila politička ili upravna jedinica. Ipak, nedavno se radilo u pravcu tačnijeg definiranja njihovih granica, pošto postoji projekt zamjene sustava okruga u Litvi etnografskim regionima, koji bi se nazivali zemljama (jednina - žemė, množina - žemės). Ovome projekt također ide u prilog činjenica da 10 okruga s ograničenim nadležnostima nisu potrebni za državu veličine Litve. Drugi argument je da druge države oživljavaju povijesne pokrajine, dok u Litvi postoje umjetno nastali okruzi. Ovaj projekt je podržao bivši predsjednik Rolandas Paksas, mada nije još uvijek jasno kad će se projekt sprovesti, ako se to uopće dogodi. Ipak, Dzūkija je nedavno usvojila grb i amblem koji bi se koristili u slučaju sprovođenja reforme. Okrug Alytus, koji se skoro u cjelosti nalazi u Dzūkiji, usvojio je ubrzo potom grb zasnovan na grbu Dzūkije. Žemajtija ima zastavu i grb koji potječu još iz vremena Kneževine Žemajtije; ovi simboli su mnogo stariji od zastave Litve. Mala Litva ima zastavu koja se koristi još od 17. stoljeća, kao i himnu koja datira iz 19. stoljeća. Međutim, ako se reforma sprovede, najvjerovatnije će biti samo 4 zemlje, a ne 5, jer se većina Male Litve danas nalazi u granicama Rusije i mnogi Litavci su protjerani odatle. Vrlo mali preostali dio u Litvi je također naseljen novopridošlima, jer je većina lokalnog stanovništva umrla tijekom Drugog svjetskog rata ili je protjerana. Stoga, Mala Litva bi vjerovatno bila pripojena Žemajtiji.
Iako pokrajine nisu politički/upravni entiteti, većina pokrajina ima svoje "prijestolnice" (gradove koji se najčešće smatraju prijestolnicama). Ovi gradovi nisu nužno najveći u pokrajini.
Popis pokrajina
- Aukštaitija (doslovno Visija). Pokrajina u sjeveroistočnoj Litvi, također uključuje neke povijesno litavske teritorije u jugozapadnoj Latviji i sjeverozapadnoj Bjelorusiji. Prijestolnica Panevėžys je također i najveći grad u pokrajini.
- Žemajtija, (doslovno Nizija). Pokrajina u zapadnoj Litvi. Prijestolnica je Telšiai, najveći grad je Šiauliai.
- Dzūkija (ili Dainava - doslovno "zemlja pjesama")). Pokrajina u jugoistočnoj Litvi, također uključuje velika prostranstva provijesno litavske teritorije u današnjoj Bjelorusiji, kao i neke teritorije u današnjoj Poljskoj. Prijestolnica je Alytus, najveći grad je Vilnius.
- Suvalkija (ili Sūduva). Pokrajina u jugozapadnoj Litvi, najmanji je etnografski region. Prijestolnica je Marijampolė, najveći grad je Kaunas.
- Mala Litva (Mažoji Lietuva). Pokrajina na baltičkoj obali, također uključuje teritorije sa povijesno velikom litavskom populacijom današnje Kalinjingradske oblasti i dio sjeverne Poljske. Najveći grad je Klaipėda.
Povezano
- Okruzi Litve
- Geografija Litve
- Povijesne pokrajine Središnje Europe
- p
- r
- u
Teme Litvanije
| Rana |
|
|---|---|
| Preporod i neovisnost |
|
| Drugi svjetski rat i okupacije |
|
| Restoracija |
|
|
| |
| Vojska |
|
|---|---|
| Kultura | |
|---|---|
- Kategorija
