Popis stanovništva 1991. u SFRJ

Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1991.

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika, što je gustoča naseljenosti od 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle nezavisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Na primjer, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika od kojih su Hrvati činili 77.9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78.1 % stanovništva. I u drugim republikama bile su manje omaške u broju stanovnika (npr. Bosna i Hercegovina ima dva podatka, prema jednom je imala 4.364.574 žitelja a prema drugom 4.377.033) zbog kaotičnosti popisa u ožujku 1991. usred raspada SFRJ i bojkota popisa među albanskim stanovništvom na Kosovu.[1] U nekim republikama stoga su objavljeni samo preliminarni rezultati sa najosnovnijim podacima.

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji

Stanovništvo[2]

  • Slovenija - 1.962.606
  • Hrvatska - 4.760.344
  • BiH - 4.364.574
  • Crna Gora - 615.267
  • Makedonija - 2.033.964
  • Srbija - 9.791.475 (Kosovo 1.954.747, Uža Srbija 5.824.211, Vojvodina 2.012.517)
  • Jugoslavija - 23.528.230

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 8.526.872 (36,2 %), Hrvati 4.636.700 (19,7 %), Bošnjaci 2.353.002 (10,0 %), Albanci 2.178.393 (9,3 %), Slovenci 1.760.460 (7,5 %), Makedonci 1.372.272 (5,8 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%), Crnogorci 539.262 (2,3 %), Mađari 378.997 (1,6 %) i drugi.[1][3]

Najveći gradovi bili su Beograd (1.602.226 stanovnika),[4] Zagreb (706.770 stanovnika),[5] Skopje (444.760 stanovnika), Sarajevo (361.753 stanovnika)[6] i drugi.

Još uvijek je bilo 463.291 nepismene osobe starije od 15 godina (2% ukupnog stanovništva države), od toga 384.033 žena (83%) i 79.258 muškaraca (17%).[7]

Nadopunjen popis 1991.

Stanovništvo

Povezano

Izvori

  1. 1,0 1,1 Baltic 2007, str. 25-26
  2. Lozny 2011, 378
  3. Yugoslav Survey 1992, str. 12
  4. Frucht 2005, str. 531
  5. Bertić 1993, str. 76
  6. Jansen 2015, str. 78
  7. UNESCO 1995, str. 90

Knjige

  • Baltic, Nina (2007). Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System. Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-11. Pristupljeno 2013-08-26. 
  • Bertić, Ivan (1993). Zemljopisni atlas Republike Hrvatske. Školska Knjiga. OCLC 31674416. 
  • Frucht, Richard C. (2005). Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Opseg 1. ISBN 9781576078006. 
  • Jansen, Stef (2015). Yearnings in the Meantime: 'Normal Lives' and the State in a Sarajevo Apartment Complex. Berghahn Books. ISBN 9781782386513. OCLC 910935723. 
  • Lozny, Ludomir R. (2011). Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past. Springer. ISBN 9781441982254. OCLC 728100140. 
  • UNESCO (1995). Compendium of Statistics on Illiteracy. Sveučilište države Pennsylvania. ISBN 9789231032363. 
  • Yugoslav Survey (1992). Yugoslav Survey: Opseg 33. Beograd: Publicističko-izdavački zavod "Jugoslavija". 

Vanjski linkovi

  • THE SITUATION OF MINORITIES IN THE FEDERAL REPUBLIC OF YUGOSLAVIA Arhivirano 2011-03-02 na Wayback Machine-u