Mani Gotovac

Mani Gotovac
Biografske informacije
Rođenje	12. 11. 1939. (1939-11-12) (84 god.) Split, Kraljevina Jugoslavija (danas Hrvatska)
Nacionalnost	Hrvatica
Obrazovanje
Zanimanje	kritičarka, dramaturginja, teatrologinja, spisateljica

Mani Gotovac (djevojačko ime Manda Birimiša) (Split, 12. studenoga 1939.), kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i spisateljica. Prva izbornica Sterijina pozorja i prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta.

Životopis

Mani Gotovac rođena je u Splitu, 1939. godine, u znaku škorpiona. Kći je odvjetnika Zdravka Birimiše i glumice Marije Danire.^[1] Završila je klasičnu gimnaziju koju su u isto vrijeme pohađali Petar Brečić, Igor Mandić, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić i drugi. Kao studentica piše kazališne kritike, zapošljava se kao novinarka na radiju, piše kritike i eseje o kazalištu koje objavljuje u časopisima Prolog, Scena, Forum, talijanskoj reviji Sipario i drugdje.^[1] Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju kod prof. Ive Hergešića na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Živi u Zagrebu, piše prozu, kazališne spise i bavi se dramaturgijom u zemlji i inozemstvu.

Kritike, eseji, teatrološke knjige

Prvu kritiku objavljuje u Studentskom listu. Piše o predstavi Idiot prema romanu Dostojevskoga. Kritizira izvedbu zbog kliničkog prikazivanja Idiota. Uređuje kritičke emisije o kazalištu na Radio Zagrebu i vodi kazalište na Televiziji Zagreb u emisiji Film, teatar i... Tiska kazališne kritike u tjedniku Telegram i Hrvatskom tjedniku te je voditeljica Press-a na Dubrovačkim ljetnim igrama. Autorica televizijskih dokumentaraca: Dvije agonije i Sve naše Glorije.
Zabranjen joj je rad u visokotiražnim novinama i medijima (1973.–1980.) zbog političkih razloga. Istodobno tiska kazališne eseje u časopisima Prolog, Scena te u talijanskom Sipariu.
Surađuje u kreiranju sarajevskoga festivala MES i selektorica je jugoslavenskoga festivala Sterijino pozorje.
Objavljuje knjigu teatroloških eseja Tako prolazi Glorija u biblioteci Cekade.
Predsjednica je Društva kritičara i teatrologa Hrvatske (1985.-1992.).
Objavljuje knjigu teatroloških eseja Dubrovačke mišolovke u izdanju Teatrološke biblioteke.
Glavna je i odgovorna urednica časopisa za kazališnu umjetnost Prolog. Prolog postaje članom kazališnih časopisa Europske unije.
Piše TV scenarij za kratki film o Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Danijela Marušića.
Uređuje knjigu teatroloških eseja Petra Brečića Jedan okvir za zrcalo u izdanju Umjetničkog programa HRT-a.

Dramaturgija

Izbor:

preradba djela i dramaturginja u predstavi: Euripid Elektra, režija [Paolo Magelli], Splitsko ljeto.
dramaturginja u predstavi: Brecht Opera za tri groša režija Roberto Ciulli, Splitsko ljeto.
suradnica u predstavi: Pirandello Večeras improviziramo, režija Anatolij Vasiljev, Splitsko ljeto / Hvar.^[2]
suautorica u predstavi: Euripid Feničanke, režija Paolo Magelli, Dubrovačke ljetne igre.
dramaturginja pri praizvedbi djela Luke Paljetka Poslije Hamleta, režija Krešimir Dolenčić, koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara i Teatra &TD.
dramaturginja u predstavi Gabriella Vacisa Napjevi gradova u koprodukciji Teatro settimo Torino, Teatar &TD, Zagreb, "Kazalište Marina Držića", Dubrovnik, Mittelfest, Cividale i Dubrovačke ljetne igre.
dramaturginja u predstavi: Grum Dogadjaji u mjestu Goga u režiji Damira Zlatara Freya, ZeKaeM, Zagreb
umjetnička savjetnica predstave: Krleža Gospoda Glembajevi u režiji Jagoša Markovića, Atelje 212, Beograd.^[3]
dramaturginja u predstavi: Shakespeare Sen kresne noči u režiji Damira Zlatara Freya, SNG Maribor.^[4]

Ravnateljica, intendantica, međunarodni kontakti

Dugogodišnja članica Vijeća Međunarodnog instituta za mediteransko kazalište sa sjedištem u Madridu.
Ravnateljica Teatra &TD. Posvećuje se i istražuje suvremenu hrvatsku i europsku dramu i kazalište. Poziva na suradnju pisce Ivana Vidića, Asju Srnec Todorović, Matu Matišića, redatelje Lukasa Nolu, Ivicu Buljana, [Bobo Jelčić|Bobu Jelčića]]], Bornu Baletića te pjesnika i kantautora Arsena Dedića.
Teatar &TD odlazi na gostovanja i međunarodne festivale: Festival kazališta u Caracasu (Venezuela), Mittelfest (Italija), Art Carnuntum (Austrija), Teatar festival (Madrid), kazalište La Mamma (New York).
Svjetska praizvedba kazališne verzije romana Pascala Brucknera Ledeni mjesec pod nazivom Gorki gorki mjesec.
Međunarodni simpozij na temu Novi ljubavni nered i kazalište u suradnji s Pascalom Brucknerom i teatrologom Joseom Monleonom, direktorom Instituta za Mediteransko kazalište.
Umjetnička voditeljica Gradskog kazališta Marina Držića u Dubrovniku.
Voditeljica Teatra poezije u Barceloni.
Intendantica u HNK Split. Prva intendantica u povijesti hrvatskog kazališta. Otvara malu scenu za suvremeni hrvatski i europski teatar za pisce Filipa Šovagovića, Elvisa Bošnjaka, Juricu Pavičića, Antu Tomića, Ivanu Sajko, redatelje Ivicu Buljana, Sergeja Gorana Pristaša. Uvodi u teatar TBF. HNK Split postaje članom Europske kazališne konvencije te je pozivan je na međunarodne festivale: Bonnski bienalle, Festival u Nici, Festival u Zurichu, Mittelfest, MES, Bruxelles, Liege, Venezuela.
Selektorica Bienalla mladih u Torinu.
Intendantica HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka. Otvara malu scenu Off Zajc za suvremeni hrvatski i europski teatar (dramska spisateljica Nina Mitrović i redatelje Daria Harjačeka i Olivera Frljića). Uvodi u teatar Damira Urbana i Severinu Vučković kao Karolinu Riječku i Barunicu Castelli. HNK Ivana pl. Zajca postaje članom Europske kazališne konvencije. Gostuje na Mediteranskom festivalu u Piccolo teatro di Milano, otvara Međunarodni festival u Rimu, gostuje na Sterijinom pozorju, priređuje Međunarodni simpozij na temu: Nacionalna/narodna kazališta danas.

Autorski projekti - festivali

kreira i pokreće Međunarodni festival Riječke ljetne noći^[5]. Među brojnim gostima festivala izdvajaju se argentinski tenor Jose Cura koji u Rijeci režira i pjeva u operi Jose Cura: la commedia e finita, japanski koreograf Moe Yamamoto^[6], talijanska sopranistica Francesca Patane, španjolsko zračno kazalište Puja. Predstave Mirisi, zlato i tamjan u režiji Vinka Brešana^[7] i Lukrecija iliti požderuh u režiji Jagoša Markovića postaju amblem Riječkih ljetnih noći.
Pokreće projekt Pisci pod zvijezdama u Rijeci
Pokreće Međunarodne multikulturalne susrete - YES ZGB u Zagrebu. Posebni program: Pisci na Cvjetnom

Istraživanje, promjene, rizik

Mani Gotovac posvećuje se kazalištu kao prostoru istraživanja u umjetnosti. Njezino kazalište uvijek se izlaže riziku. Ona ne priznaje koncept fotelje i funkcije. Zato ima mnogo pobornika i mnogo protivnika.

Nagrade i priznanja

1997.: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Djela

Tako prolazi Glorija, Zagreb, 1984. (knjiga teatroloških eseja)
Dubrovačke mišolovke, Zagreb, 1986. (knjiga teatroloških eseja)
Fališ mi. Prva knjiga: zima/proljeće, Zagreb, 2010., (autobiografski roman).
Fališ mi. Druga knjiga: jesen/ljeto, Zagreb, 2011., (autobiografski roman).
Fališ mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi, Zagreb, 2013., novo nadopunjeno izdanje,^[8] (autobiografski roman).

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb, Golden marketing, 1993., ISBN 953-6168-00-6, str. 224.
↑ Anatolij Vasiljev. Svrha kazališta nije zabava, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ (sh) Atelje 212: Gospoda Glembajevi – M. Krleža Arhivirano 2012-04-26 na Wayback Machine-u, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ (sl) SNG MB: Premiera v Drami SNG Maribor Sen kresne noči Arhivirano 2014-09-24 na Wayback Machine-u, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ Riječke ljetne noći. Umjetničko vodstvo Riječkih ljetnih noći. Intendantica: Mani Gotovac Arhivirano 2011-05-23 na Wayback Machine-u, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ Jutarnji list: Premijera koreodrame 'Vjetar u borovima' u Rijeci Arhivirano 2014-09-24 na Wayback Machine-u, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ mojarijeka.hr: "Mirisi, zlato i tamjan" još uvijek privlače publiku Arhivirano 2010-07-11 na Wayback Machine-u, preuzeto 25. lipnja 2012.
↑ dnevno.hr: Mani Gotovac promovira FALIŠ MI u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi Arhivirano 2013-02-24 na Wayback Machine-u, preuzeto 18. ožujka 2013.