Hronologija ustaških zločina 1943.

Januar / siječanj

  • 23. januar 1943: Uhapšena 33 lica hrvatske nacionalnosti u Varaždinu i okolnim selima "radi komunizma". Publikovana su imena uhapšenih lica. Ova lica su se 20. februara 1943. još uvijek nalazila u ustaškom zatvoru u Varaždinu. [1]

Februar / veljača

Mart / ožujak

  • 5. mart 1943: Hapšenje oko 30 stanovnika hrvatskog sela Đelekovci pokraj Koprivnice, aktivista i simpatizera NOP-a. Među uhapšenima bio je i slikar Mirko Virius. Uhapšenici su sprovedeni u logor Danica u Koprivnici, da bi nakon uskoro bili sprovedeni u ustaški zatvor u Križevcima gdje su saslušavani. Nedugo nakon toga 12 uhapšenika iz Đelekovaca sprovedeno je u njemački Prihvatni logor Zemun na beogradskom Starom sajmištu, gdje su neki od njih stradali, uključujući i Viriusa.[2] Tokom Drugog svjetskog rata kotar Koprivnica imao je 958 žrtava fašističkog terora i 343 poginula partizanska borca.[3]
  • 18. mart 1943: Ustaše objesile 3 lica hrvatske nacionalnosti u selu Lovinac u Lici. Među obješenima bile su dvije žene i jedno dijete. Publikovani su poimenični podaci o stradalima.[4]

April / travanj

  • 8. april 1943: Hapšenje 2 komunista hrvatske nacionalnosti u Varaždinu.[5]

Maj / svibanj

  • 3. maj 1943: Hapšenje 53 lica jevrejske nacionalnosti u Varaždinu i njihovo otpremanje u Zagreb. Publikovani su poimenični podaci o uhapšenicima. U izvoru se ne navodi dalja sudbina ovih lica.[6]
  • 5. maj 1943: Hvatanje 7 partizana u šumi Žutica pokraj Siska i 3 pomagača iz sela Posavski Bregi. Sva lica bila su hrvatske nacionalnosti.[7]
  • 16. maj 1943: Hapšenje 10 osoba hrvatske nacionalnosti, simpatizera i aktivista NOP-a u selu Mihanovićev Dol pokraj Klanjca u Hrvatskom zagorju. Uhapšenici su pretežno bili žitelji Klanjca i Mihanovićevog Dola. Od 10 uhapšenih lica 7 je zadržano u ustaškom zatvoru. Publikovana su njihova imena.[8]

Jun / lipanj

Jul / srpanj

  • 1. jul 1943: Streljanje 13 komunista i aktivista NOP-a u Sisku (7 hrvatske i 6 srpske nacionalnosti).[9]
  • 12. jul 1943: U selu Kvarte pokraj Perušića, ustaše ubile 4 člana hrvatske porodice Kokotović, od čega dvoje djece i dvije žene. Publikovana su imena stradalih.[10]

Avgust / kolovoz

Septembar / rujan

  • 21. rujan 1943: Dvije satnije ustaške željezičkne bojne su se, zahvaljujući izdaji jednog intendanta, iznenada probile i napale tajnu partizansku bolnicu u šumi iznad Osijeka na Kalniku i pobile 14 ranjenika, dok su se ostalih oko 80 uz pomoć straže i osoblja uspjelo spasiti[11].

Oktobar / listopad

  • 2. oktobar 1943: Ustaše ubile 4 žene hrvatske nacionalnosti iz Karlobaga koje su bile aktivistkinje i simpatizerke NOP-a. Dve žrtve su žive zapaljene,a jedna je zaklana. Ustaše su 1943-1944. ubili ukupno 19 stanovnika Karlobaga, od čega 8 žena. Publikovana su imena stradalih.[12]
  • 4. oktobar 1943: Ubistvo 2 žene hrvatske nacionalnosti iz sela Podvožić pokraj Barilovića, od strane ustaša. Zločin se dogodio u selu Belaj.[13]

Novembar / studeni

  • 17. novembar 1943: Grupacija sastavljena od 34, 9. i 31. ustaške bojne, jednog bataljona njemačke 114. lovačke divizije, 2 čete tenkova i 2 baterije topova izvršila je obuhvatni napad iz Gospića u pravcu Divosela na 2. brigadu 13. divizije i Divoselačku teritorijalnu četu. Prilikom ovog ispada ustaše su ubile oko 20 stanovnika Divosela, popalile oko polovinu bajti (kuće su u Divoselu već ranije bile popaljene) i opljačkale znatan broj stoke.[14]
  • 30. novembar 1943: Ustaše ubile 2 lica hrvatske nacionalnosti, simpatizera NOP-a, stanovnika Karlobaga. Zločin je izvršen u Baškim Oštarijama. Publikovana su imena stradalih.[12]

Decembar / prosinac

  • 1. decembar 1943: Ustaše Poglavnikovog tjelesnog sdruga su nakon sukoba sa partizanima i gubitaka u cilju odmazde spalile selo Cerje Jesenjansko u Hrvatskom Zagorju, usmrtivši pritom 36 stanovnika. Svi ubijeni bili su civili, a među njima je bilo sedmoro djece od 2 do 16 godina.[15] Prema izvještaju općinskog poglavarstva u Đurmancu:

Nadalje vidljivo je da je po ustašama odnešeno gotovog novca 246 000 kuna. Spomenuti žitelji u izvješću su bili do sada mirni i čestiti Hrvati, te se u tom pogledu nije moglo njima ništa prigovoriti, nu kako budu dalje obzirom na osiromašenje, to se sada ne može znati ... (ustaše su) počeli ubijati svinje, purane i kokoši te su zapalili vatru i odmah pekli... pa su se opili do besvjesti[16][17]

  • 20. decembar 1943: Vješanje 16 komunista i aktivista NOP-a u Zagrebu u znak odmazde za partizansku diverziju izvršenu u selu Sopnica 18. decembra 1943. Ovo je prvi primjer javnog vješanja u Zagrebu. U poslijeratnoj kulturi sjećanja ovaj događaj ostao je upamćen pod nazivom Prosinačke žrtve 1943. Publikovana su imena stradalih. Među obješenima 14 je bilo hrvatskog, dvojica slovenačkog porijekla.[18][19]

Literatura

  • Amulić, Marijana; Huber, Čedomil: Otpor u logoru Stara Gradiška, Jasenovac, 1980.
  • Aralica, Đuro, Ustaški pokolji Srba u glinskoj crkvi, Beograd, 2010.
  • Baić, Dušan: Kotar Vrginmost u NO borbi 1941-1945, Vrginmost 1980.
  • Bulajić, Milan: Ustaški zločin genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986, II, Beograd, 1988.
  • Cvetković, Dragan: "Stradanje civila Nezavisne države Hrvatske u logoru Jasenovac", Tokovi istorije, 4/2007, Beograd, 2007.
  • Dragić, Mile: Tragedija sela Mlake i Jablanca, Novska, 1989.
  • Fumić, Ivan (2011). DJECA - ŽRTVE USTAŠKOG REŽIMA. Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. ISBN 978-953-7587-09-3. 
  • Horvatić, Franjo: "Koncentracioni logor 'Danica'", Sjeverozapadna Hrvatska u NOB, Varaždin, 1976.
  • HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI. Zagreb: Školska knjiga. 1981. 
  • HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI. Zagreb: Epoha. 1959. 
  • Jakovljević, Danilo: "O prvim zločinima nad stanovništvom u okolini Sarajeva", Sarajevo u revoluciji, II, Sarajevo, 1977.
  • Jelić-Butić, Fikreta: Ustaše i NDH, Zagreb, 1977.
  • Jovanović, Nenad, "Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja", Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.
  • JUSP Jasenovac - Stara Gradiška (2007)
  • Kleut, Petar (1970). 35. LIČKA DIVIZIJA. Beograd: Vojnoizdavački zavod. 
  • Kokot, Jovan: Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Beograd, 1987.
  • Korać, Dušan: Kordun i Banija u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji, Zagreb, 1986.
  • Konjhodžić, Mehmed: Kronika ljubuškog kraja, Ljubuški, 1974.
  • Kovačević, Pero; Bojčić, Cvjetan: Dereza - rađanje i umiranje, Beograd, 2002.
  • Lengel-Krizman, Narcisa: "Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941-1942.", Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u, Varaždin, 1977.
  • Lazić, Dušan: Sremsko krvavo leto 1942, Sremska Mitrovica, 1982.
  • Leković, Mišo: Ofanziva proleterskih brigada u leto 1942, Beograd, 1965.
  • Maslić, Miljkan: Početak i razvoj ustanka naroda IV. rajona Korduna, Zagreb, 2010.
  • Miletić, Antun: Koncentracioni logor Jasenovac, 1941-1945. Dokumenta, knjiga I, Beograd, 1987.
  • Milićević, Žarko (2010). KALNIČKI PARTIZANSKI ODRED (2. izdanje). Varaždin: TIVA. 
  • Mirković, Jovan, "Hronologija zločina (april-avgust 1941. godine) - prilog dokazima o genocidnom karakteru NDH", Prilozi istraživanju zločina genocida i ratnih zločina, Beograd, 2009.
  • Obradović, Milan: "Zločini u kotaru Donji Lapac od 1941. do 1945.", Kotar Donji Lapac u NOR-u 1941-1945, Karlovac, 1985.
  • Madžar, Božo,: "Ljudske i materijalne žrtve Sarajeva u toku Drugog svjetskog rata", Sarajevo u revoluciji, IV, Sarajevo, 1977.
  • Ogrizović, Slava: "Prvo javno vješanje u Zagrebu", Zagreb 1941-1945: zbornik sjećanja, 4, Zagreb, 1984.
  • Peršen, Mirko: Ustaški logori (prošireno i dopunjeno izdanje), Zagreb, 1990.
  • Požar, Ana, "Stradanje sela Strmen, Crkvenog i Ivanjskog Boka od ustaša tzv. NDH", Jasenovac, Zbornik radova Četvrte međunarodne konferencije o Jasenovcu, Banja Luka-Donja Gradina, 30-31. maj 2007, Banja Luka, 2007.
  • Romano, Jaša: Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici NOR-a, Beograd, 1980.
  • Tomasevich, Jozo, Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija, Zagreb, 2010.
  • Samardžija, Dušan: Bosanskodubičko područje u NOR-u i socijalističkoj revoluciji 1941-1945, Bosanska Dubica, 1984.
  • Savez antifašističkih boraca Hrvatske, Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000, Zagreb, 2002. (skraćeno: SABH)
  • Skoko, Savo, Pokolji hercegovačkih Srba 1941, Beograd, 1991.
  • Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalističkoj revoluciji 1941-1945: Građa, knj. 4: siječanj-svibanj 1943, Zagreb, 1984. (skraćeno: SZ Hrvatska 1984)
  • Sjeverozapadna Hrvatska u NOB i socijalističkoj revoluciji 1941-1945: Građa, knj. 7: studeni-prosinac 1943, Zagreb, 1987. (skraćeno: SZ Hrvatska 1987)
  • Škiljan, Filip (2012). HRVATSKO ZAGORJE U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941.-1945. - Opredjeljivanja, borbe, žrtve. Zagreb: Plejada. 
  • Škiljan, Filip: “Akcija Crkveni Bok”, Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 37, Zagreb, 2005.
  • Škiljan, Filip: "Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata", Tokovi istorije, 3/2009, Beograd, 2009.
  • Škiljan, Filip: "Stradanje Srba, Židova i Roma u virovitičkom i slatinskom kraju tijekom 1941. i početkom 1942. godine", Scrinia Slavonica, X, 1, 2010.
  • Špoljar, Marijan: Mirko Virius, Koprivnica, 1989.
  • Vezmar, Gojko: "Uz popis palih boraca, žrtava fašističkog terora i umrlih od tifusa na području općine Titova Korenica", Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979.
  • Zatezalo, Đuro: Radio sam svoj seljački kovački posao: Svjedočanstva o genocidu, Zagreb, 2005.
  • Zatezalo, Đuro: Jadovno, I, Kompleks ustaških logora 1941. godine, Beograd, 2007.
  • "Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Slunj i kotara Veljun 1941-1945", Kotar Slunj i kotar Veljun u NOR i socijalističkoj izgradnji, II, Karlovac, 1988. (skraćeno: ŽFT Slunj-Veljun)
  • "Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Korenica i kotara Udbina 1941-1945", Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979. (skraćeno: ŽFT Korenica-Udbina)
  • ŽENE HRVATSKE U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI. Zagreb: Glavni odbor ženskih društava Hrvatske. 1955. 
  • "Žrtve fašističkog terora i rata sa područja kotara Gospić i kotara Perušić 1941-1945.", Kotar Gospić i kotar Perušić u NOR-u 1941-1945, Karlovac 1989. (skraćeno: ŽFT Gospić-Perušić)
  • "Žrtve fašističkog terora i rata s područja kotara Gračac 1941-1945.", Kotar Gračac u NOR-u 1941-1945, I, Karlovac, 1986.
  • ŽUMBERAK - GORJANCI 1941-1945. Samobor. 2005. 

Reference

  1. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 150–151, 307–308 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  2. ↑ Špoljar 1989: str. 85 sfn error: no target: CITEREFŠpoljar1989 (help)
  3. ↑ Dizdar 2006: str. 104 sfn error: no target: CITEREFDizdar2006 (help)
  4. ↑ ŽFT Gračac 1986: str. 1000 sfn error: no target: CITEREFŽFT_Gračac1986 (help)
  5. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 610 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  6. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 740–741 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  7. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 775 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  8. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 815–816, 876 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  9. ↑ SZ Hrvatska 1985: str. 903–905 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1985 (help)
  10. ↑ ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1181–1182 sfn error: no target: CITEREFŽFT_Gospić-Perušić1989 (help)
  11. ↑ Milićević 2010: str. 181
  12. ↑ 12,0 12,1 ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1089 sfn error: no target: CITEREFŽFT_Gospić-Perušić1989 (help)
  13. ↑ ŽFT Duga Resa 1986: str. 1094 sfn error: no target: CITEREFŽFT_Duga_Resa1986 (help)
  14. ↑ Kleut 1970: str. 29
  15. ↑ Škiljan 2012: str. 130–132
  16. ↑ HDA, ZKRZ - ZH, kutija 406,: str. 31676–31679 sfn error: no target: CITEREFHDA,_ZKRZ_-_ZH,_kutija_406, (help)
  17. ↑ Škiljan 2012: str. 132
  18. ↑ Ogrizović 1984: str. 175–177 sfn error: no target: CITEREFOgrizović1984 (help)
  19. ↑ SZ Hrvatska 1987: str. 678–672 sfn error: no target: CITEREFSZ_Hrvatska1987 (help)

Vidi još