Helmholcova slobodna energija

Termodinamika
Klasična Karnotova toplotna mašina
Grane
Klasična • Statistička • Hemijska • Ravnoteža / Neravnoteža
Zakoni
Nulti • Prvi • Drugi • Treći
Stanje
Jednačina stanja • Idealni gas • Realni gas • Agregatna stanja • Ravnoteža • Kontrolisana zapremina • Instrumenti
Procesi
Izobarni • Izohorski • Izotermski • Adijabatski • Izentropski • Izentalpijski • Kvazistatički • Politropski • Slobodna ekspanzija • Reverzibilnost • Ireverzibilnost • Endoreverzibilnost
Ciklusi
Toplotni matori • Toplotne pumpe • Termalna efikasnost
Osobine sistema
Termodinamički dijagrami • Intenzivne i ekstenzivne veličine
Funkcije stanja
Temperatura / Entropija • Uvod u entropiju • Pritisak / Zapremina • Hemijski potencijal / Broj čestica • Kvalitet pare • Redukovane osobine
Procesne funkcije
Rad • Toplota
Osobine materijala
Specifični toplotni kapacitet  c = {\displaystyle c=}
T {\displaystyle T} S {\displaystyle \partial S}
N {\displaystyle N} T {\displaystyle \partial T}
Kompresibilnost  β = {\displaystyle \beta =-}
1 {\displaystyle 1} V {\displaystyle \partial V}
V {\displaystyle V} p {\displaystyle \partial p}
Termalna ekspanzija  α = {\displaystyle \alpha =}
1 {\displaystyle 1} V {\displaystyle \partial V}
V {\displaystyle V} T {\displaystyle \partial T}
Baza podataka osobina
Jednačine
Karnotova teorema • Klauzijusova teorema • Fundamentalna relacija • Jednačina stanja idealnog gasa • Maksvelove relacije • Onsagerove recipročne relacije • Bridgmanove termodinamičke jednačine • Tabela termodinamičkih jednačina
Potencijali
Slobodna energija • Slobodna entropija
Unutrašnja energija
U ( S , V ) {\displaystyle U(S,V)}
Entalpija
H ( S , p ) = U + p V {\displaystyle H(S,p)=U+pV}
Helmholcova slobodna energija
A ( T , V ) = U T S {\displaystyle A(T,V)=U-TS}
Gibsova slobodna energija
G ( T , p ) = H T S {\displaystyle G(T,p)=H-TS}

Helmholcova slobodna energija ili Helmholcova funkcija predstavlja termodinamički potencijal, definisan kao razlika između unutrašnje energije Wn i proizvoda temperature T i entropije S:[1]

F = W n T S . {\displaystyle F=W_{n}-TS\!\,.}

Prosta energija doseže minimum u ravnotežnom stanju u termodinamičkom sistemu u stalnoj zapremini i pri stalnoj temperaturi.

Odavde se može izvesti zaključak da se maksimalan rad (maksimalno korisna energija), koji podrazumeva bilo koju vrstu rada (A > 0), može dobiti pri konstantnoj temperaturi na račun smanjenja Helmholcove slobodne energije (F2 < F1, F < 0). Zato se termodinamička funkcija F naziva još i funkcija rada. Za ovu veličinu u literaturi se nailazi i na termine "izohorski potencijal" ili "izohorsko-izotermski potencijal" jer se može smatrati energijom koja se potencijalno može prevesti u koristan rad.

Reference

  1. Peter Atkins, Julio de Paula (2001). Physical Chemistry (7th edition izd.). W. H. Freeman. ISBN 0716735393.