Friedrich von Schmidt
| Friedrich von Schmidt | |
|---|---|
| Historicizam | |
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 22. oktobar, 1825. Frickenhofen, Gschwend, Kraljevina Württemberg |
| Smrt | 23. januar, 1891. Beč, Austro-Ugarska |
| Opus | |
| Polje | arhitektura |
| Znamenita djela | |
Rathaus (Beč), Crkva sv. Lazara (Beč), Klasična gimnazija (Beč), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb) | |
| Influencija | |
Na
| |
Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, 22. oktobar 1825. † Beč, 23. januar 1891.[1]), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Evrope, zaslužan za širenje neogotičkog stila, koji je Veći dio života i rada proveo u Beču.
Život i djelo
Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina, a počeo je kao kamenorezac.[1] Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su dijelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji.[1] Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio titulu baruna.[1]
Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa(gradska vijećnica). Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao glavni arhitekt, radio je na obnovi bečke katedrale Stephansdom sve do 1872.
Schmidt u Hrvatskoj
U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale (neogotički završetci). Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.[2]
Najznačajnije građevine
- 1852: Spomenik palima u ratu 1813 -15, Gradski vrt, Krefeld
- 1855-1858: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
- 1857-1859: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
- 1868-1869: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
- 1859: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
- 1869-1863: Crkva sv. Lazara, Beč
- 1863-1866: Klasična gimnazija , Beč
- 1866-1869: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerber, Beč
- 1867-1873: Brigittakirche, Beč
- 1868-1869: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
- 1868-1875: Crkva Marija pobjednica, Beč
- 1872-1883: Bečki Rathaus(Vijećnica), Beč
- 1875-1876: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
- 1877-1878: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
- 1880: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
- 1881-1883: Liebfrauenkirche, Dortmund
- 1882-1885: Sühnhaus, Beč
- 1882-1891 Katedrala Sv. Petar, Pečuh, Mađarska
- 1882-1901: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
- 1883-1889: Župna crkva Weinhaus, Beč
- 1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
- 1884-1888: Dvorac Runkelstein
- 1885: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu,(Vorarlberg)
- 1887-1891: Zamak Karlštejn
- Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Schmidt, Friedrich Freiherr von” (engleski). Encyclopedia of Austria. Pristupljeno 03. 07. 2012.
- ↑ https://www.academia.edu/2629947/Viennese_Academy_of_Fine_Arts_and_Croatian_Historicist_Architecture._Croatian_Students_of_Friedrich_von_Schmidt_Be%C4%8Dka_Akademija_likovnih_umjetnosti_i_hrvatska_arhitektura_historicizma._Hrvatski_u%C4%8Denici_Friedricha_von_Schmidta_full_text_in_English_and_German
Vanjske veze
Friedrich von Schmidt na Wikimedijinoj ostavi
- Architektenlexikon: Friedrich Schmidt Arhivirano 2008-06-05 na Wayback Machine-u
- Friedrich Schmidt i arhitektura Đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 22, Zagreb, 2009., str. 251 – 268.
