Francuski prekomorski departmani i teritorije

Ovaj članak dio je serije članaka na temu Administrativna podjela Francuske

Glavni članak

Regioni (uklj. prekomorske regione)

Departmani (uklj. prekomorske departmane)

Okruzi

Kantoni

Međuopćinski nivo Gradovi Aglomerizacijske zajednice Općinske zajednice Udruge novih aglomerizacija

Općine Općine Općinski okruzi

Ostale u prekomorskoj Francuskoj Prekomorske zajednice Zajednica sui generis Prekomorska zemlja Prekomorski teritoriji Otok Clipperton

Francuski prekomorski departmani i teritorije (francuski: Départements et territoires d'outre-mer), kolokvijalno zvane akronimom DOM-TOM je naziv za sve teritorije izvan Evrope, kojima upravlja Francuska. Te teritorije imaju različite pravne statuse i nivoe autonomije, pa ih se dijeli u 4 kategorije.

Prekomorski departmani

Glavni članak: Prekomorski departmani Francuske

Oni po ustavu imaju isti status kao francuski departmani i francuske pokrajine te se smatraju dijelom Evropske Unije.

•  Guadeloupe (od 1946.)
•  Martinique (od 1946.)
•  Francuska Gvajana (od 1946.)
•  Réunion (od 1946.)
•  Mayotte (od 2011.^[1])

Prekomorske zajednice

Glavni članak: Francuske prekomorske zajednice

Zemlje te grupe imaju vrlo različite statuse, od svih njih jedino otoci Saint Martin i Saint Barthélemy u Karibima pripadaju Evropskoj Uniji.

•  Francuska Polinezija, to je zemlja sa visokim stupnjem autonomije (od 2003.)
•  Saint-Pierre i Miquelon (od 2003.)
•  Wallis i Futuna (od 2003.)
•  Saint Martin (od 2007.)
•  Saint Barthélemy (od 2007.)

Specijalna zajednica

• Nova Kaledonija u Melaneziji ima specifičan status zajednice sui generis (collectivité sui generis).^[2] To je zbog dogovora iz 1998. da se u roku od 15 do 20 godina izvrši potpuni prijenos vlasti na lokalnu zajednicu,^[1] pa će stanovnici Nove Kaledonije odlučiti na referendumu da li će postati nezavisna država ili ostati Francuska prekomorska zajednica.

Francuske prekomorske teritorije

Glavni članak: Francuske prekomorske teritorije

• Francuske Južne Teritorije (Terres australes et antarctiques françaises, TAAF) od 6. augusta 1955.^[2]

Zakonskim aktom 2007-224 od 21. februara 2007., Raspršeni otoci u Indijskom oceanu postali su peti distrikt TAAF-a.

Nenaseljene zemlje

Većina tih teritorija pripada 5 distinktu TAAF-a

• otoci Saint-Paul i Amsterdam
• arhipelag Crozet
• arhipelag Kerguelen
• Otok Clipperton koraljni atol u sjevernom Pacifiku sa administracijom u Francuskoj Polineziji.

Karakteristike

Za razliku od Britanskih prekomorskih teritorija koji nisu po ustavu dio Velike Britanije, dakle nisu dio nacionalnog teritorija, te teritorije su sastavni dio Republike Francuske.^[1]

Historija

Status brojnih francuskih prekomorskih teritorija, ostataka nekadašnjeg Francuskog kolonijalnog imperija radikalno se izmjenio početkom 1970-ih. Tad je arhipelag Komori u Indijskom oceanu prograsio nezavisnost 1975. godine, uz izuzetak otoka Mayotte koji se odlučio ostati unutar Francuske. Slijedio ga je 1977. Džibuti na Rogu Afrike, a 1980. anglo-francuski pacifički kondominij Novi Hebridi, pod imenom Vanuatu.^[1]

Francuzi su svim teritorijima koji su odlučili ostati uz Francusku Republiku dali prilično veliku autonomiju, osim u resorima koji su ostali rezervirani za metropolu, poput vanjskih poslova i odbrane. Njima se vlada kroz različite, ali u biti slične administrativne strukture, obično imaju izabrano vijeće sa presjednikom, koji su ipak podređeni predstavniku Francuske Republike.

Izvori

Vanjske veze

Francuski prekomorski departmani i teritorije na Wikimedijinoj ostavi

• The overseas territories na portalu Encyclopædia Britannica (en)
• Službene stranice Ministarsva prekomorskih zemalja Arhivirano 2005-10-12 na Wayback Machine-u (fr)