Estonski jezik

estonski jezik
eesti keel
Države	Estonija
Etnicitet	Estonci
Broj govornika	1,100,000 (2012.)
Jezična porodica	uralski jezici ugrofinski jezici balto-finski jezici južni balto-finski jezici estonski jezik
Dijalekti	tartski, mulgi, võro, seto
Pismo	latinica
Službeni status
Službeni	Estonija Europska unija
Regulator	Institut za estonski jezik
Jezični kodovi
ISO 639-1	`et`
ISO 639-2	`est`
ISO 639-3	`est`
Glottolog	`esto1258`^[1]
Linguasphere	`41-AAA-d`
Historijski raspon: Sjevernoestonski Južnoestonski
Ovaj članak sadrži IPA fonetske simbole. Bez adekvatne softverske podrške, mogli biste vidjeti upitnike, kutijice ili druge simole umjesto Unicode znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte Pomoć:IPA.

Estonski jezik (estonski: eesti keel; [ˈeːsti ˈkeːl] ( poslušajte)) je uralski jezik iz porodice ugrofinskih jezika koji se govori u Estoniji. Estonski jezik službeni je jezik u Estoniji, a prema podacima iz 2012. godine kao materinji jezik govori ga oko 1,100,000 ljudi; 922,000 u Estoniji i oko 160,000 izvan nje.^[2] Estonski jezik spada u skupinu južnih balto-finskih jezika te je drugi najrasprostranjeniji jezik iz porodice ugrofinskih jezika.

Karakteristike

Tipološki, estonski jezik predstavlja tranzicijsku formu između aglutinativnog i fuzijskog jezika. Raspored riječi u rečenici je subjekt-predikat-objekt.^[3]

Estonski jezik ne poznaje gramatičke rodove, međutim poznaje čak četrnaest padeža: nominativ, genitiv, partitiv, ilativ, inesiv, elativ, alativ, adesiv, ablativ, tramalativ, terminativ, esiv, abesiv i komitativ. Imenice i pridjevi uvijek se slažu u broju. Estonski jezik također ne poznaje gramatički futur; za izražavanje budućih radnji koristi se prezent.^[4]

Iako estonski jezik nije indoeuropski jezik kao i njemački jezik, zbog dugogodišnjeg kulturološkog utjecaja Nijemaca u Estoniji germanizmi su izrazito česti u estonskom jeziku; smatra se kako trećinu estonskog leksika sačinjavaju germanizmi.

Estonski jezik koristi latinično pismo te uz standardni alfabet koristi posebne grafeme ä, ö, ü i õ. Grafemi š i ž dodani su kasnije, međutim službeno nisu dio abecede te se koriste samo u tuđicama, kao i grafemi c, f, q, w, x i y.

Estonski razlikuje tri dužine foneme: kratku, dugu i produženu. Produžena fonema se u pisanju označava udvojenim slovom. Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika - "jäääär", što znači ivica leda.

Primjer teksta

Članak 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim. (Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.)

Reference

↑ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, ur. (2017). Glottolog 3.0. Jena, Germany: Max Planck Institute for the Science of Human History.
↑ „Estonian in a world context” (en). www.estonica.org. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-27. Pristupljeno 2018-09-26.
↑ „beltranslations.com” (ru). Pristupljeno 2014-08-23.
↑ Pérez, Efrén O.; Tavits, Margit (January 24, 2017). „Language Shapes People's Time Perspective and Support for Future-Oriented Policies”. American Journal of Political Science (Midwest Political Science Association) 61 (3): 715–727. DOI:10.1111/ajps.12290.

Literatura

Asu, Eva Liina; Teras, Pire (2009), „Estonian”, Journal of the International Phonetic Association 39 (3): 367–372, DOI:10.1017/s002510030999017x
Ross, Jaan; Lehiste, Ilse (2001), The temporal structure of Estonian runic songs, The Hague: Walter de Gruyter, ISBN 9783110170320
Soosaar, Sven-Erik. "The Origins of Stems of Standard Estonian - A statistical overview". In: TRAMES: A Journal of the Humanities & Social Sciences 17 (67/62), 3. 2013. pp. 273–300.