Elon Musk

  •  JAR (1971–)
  •  Kanada (1989–)
  •  SAD (2002–)
Alma mater
  • Queen's University
  • University of Pennsylvania
  • Stanford University
Zanimanjeposlovni čovjek, inženjer, izumitelj, investitorNeto vrijednost265 milijardi USD (2022)Titula
  • g. direktor SpaceX-a
  • g. direktor Tesle
  • g. direktor Neuralinka
  • predsjedatelj SolarCityja
  • kopredsjedatelj OpenAI-ja
  • g. direktor Twittera
Suprug/a
  • Justine Musk (2000–2008)
  • Talulah Riley (2010–2012; 2013–2016)
  • Claire Elise Boucher (2018–2022)
Djeca8Roditelji
  • Errol Musk (otac)
  • Maye Musk (majka)
Rodbina
  • Kimbal Musk (brat)
  • Tosca Musk (sestra)
  • Lyndon Rive (rođak)
PotpisElon Musk

Elon Reeve Musk (Pretoria, 28. lipnja 1971.) je kanadsko-američki investitor,[1][2] inženjer[3] i izumitelj,[8] osnivač, CEO i CTO kompanije SpaceX, suosnivač,[9] izvršni direktor i arhitekt proizvoda Tesla Inc.; supredsjedatelj OpenAI-ja; osnivač i glavni izvršni direktor Neuralinka i osnivač The Boring Company (2016). Musk je također suosnivač i bivši predsjednik SolarCityja, suosnivač Zip2 i osnivač X.coma, koji se s Confinityjem spojio u PayPal.[14]

Od listopada 2017. Muskovo bogatstvo se procjenjuje na neto iznos od 20,8 milijardi dolara, čime je u 2017. prema Forbes 400 postao 21. najbogatija osoba u Americi. Od ožujka 2016., on je na popisu Forbesa kao 80. najbogatija osoba na svijetu.[15] U prosincu 2016., Musk je bio na 21. mjestu na Forbeseovom popisu najmoćnijih ljudi na svijetu.[16]

Musk je izjavio da se ciljevi SolarCitya, Tesle i SpaceX-a okreću oko njegove vizije da mijenjaju svijet i čovječanstvo.[17] Njegovi ciljevi uključuje smanjenje globalnog zatopljenja kroz održivu proizvodnju i potrošnju energije i smanjenje "rizika ljudskog istrebljenja" širenjem ljudske rase na druge planete[18] uspostavom ljudske kolonije na Marsu.

Pored svojih primarnih poslovnih pothvata, predvidio je transportni sustav velike brzine poznat kao Hyperloop i predložio avion sa vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem i nadzvučni jet zrakoplov s električnom turbinom, poznat kao ''Musk electric jet''.[19]

Rani život

Rano djetinjstvo

Musk je rođen 28. lipnja 1971. u južnoafričkoj Pretoriji,[20] kao sin Maye Musk (Haldeman), modela i nutricionistice iz kanadske Regine, te Errola Musk, južnoafričkog inženjera elektromehanike, pilota i mornara. Ima mlađeg brata, Kimbala (rođen 1972.) i mlađu sestru Tosca (rođena 1974).[24] Njegova je baka bila Britanka, a on također ima nizozemsko porijeklo.[25][26] Njegov djed po majci bio je Amerikanac, iz Minnesote.[27] Nakon što su se njegovi roditelji razveli 1980. godine, Musk je živio uglavnom s njegovim ocem u predgrađu Pretorije, kojeg je Musk izabrao dvije godine nakon što su se roditelji podijelili, ali sada kaže da to "nije bila dobra ideja." Kao odrasla osoba, Musk je raskinuo sve odnose s ocem.

Tokom djetinjstva je bio strastveni čitatelj.[28] U dobi od 10 godina razvio je zanimanje za računala s Commodore VIC-20.[29] Proučavao je računalno programiranje u dobi od 12 godina, te prodao kod za BASIC video igru koji je stvorio pod nazivom Blastar, časopisu nazvanom PC i Office Technology za oko 500 dolara.[30][31] Web verzija igre dostupna je online.[30][32] Njegovo čitanje u djetinjstvu obuhvaćalo je seriju Isaaca Asimova iz koje je izveo pouku da "trebate pokušati poduzeti niz akcija koje će vjerojatno produžiti civilizaciju, minimizirati vjerojatnost tamnog doba i smanjenje duljine tamne dobi ako se dogodi".

Musk je bio teško zlostavljan tokom djetinjstva i bio je jednom hospitaliziran kada ga je skupina dječaka bacila niz stepenice, a zatim ga tukli sve dok nije izgubio svijest.[28]

Musk je u početku bio obrazovan u privatnim školama na engleskom govornom području kao Waterkloof House Preparatory School. Musk je kasnije završio Pretoria Boys High School i preselio se u Kanadu u lipnju 1989., neposredno prije 18. rođendana.[33] nakon što je stekao kanadsko državljanstvo preko svoje kanadske majke.[34][35]

Obrazovanje

U dobi od 17 godina, Musk je bio prihvaćen na Queen's University u Kingstonu, Ontario, za dodiplomske studije. 1992. godine, nakon što je proveo dvije godine na Sveučilištu Queen's, Musk je prešao u Sveučilište u Pennsylvaniji, gdje je u svibnju 1997. godine stekao titulu prvostupnika iz fizike na Fakultetu umjetnosti i znanosti u Pennsylvaniji i magisterij iz ekonomije na Poslovnoj školi Wharton. Musk je produžio studij na godinu dana kako bi završio još jedan stupanj prvostupnika.[28][36] Dok je bio na Sveučilištu u Pennsylvaniji Musk i student Penn Adeo Ressi su unajmili 10-sobnu sobu bratstva, koristeći ju kao neslužbeni noćni klub.[28]

Godine 1995, sa 24 godine, Musk se preselio u Kaliforniju da započne doktorat iz primijenjene fizike i znanosti o materijalima na Stanford University, ali je napustio program nakon dva dana da nastavi svoje poduzetničke aspiracije u područja interneta, obnovljivih izvora energije i svemira[31][37] U 2002. ja postao američki državljanin.[38][39]

Karijera

Zip2

Godine 1995. Musk i njegov brat Kimbal osnovali su web softversku tvrtku Zip2, sa 28.000 dolara, novcem svog oca Errola Muska. Tvrtka je napredovala i uspjeli su dobiti ugovore s New York Timesom i Chicago Tribuneom. Tvrtka Compaq kupila je Zip2 za 307 milijuna dolara u gotovini, te 34 milijuna u burzovnim opcijama u veljači 1999. godine, Musk je dobio 7% ili 22 milijuna dolara od prodaje.

X.com i PayPal

U ožujku 1999. godine, Musk s 10 milijuna dolara od prodaje tvrtke Zip2 sudjeluje u osnivanju X.com društva za online financijske usluge i plaćanje putem emaila. Godinu dana kasnije, društvo se spojilo s tvrtkom Confinity, koja je imala uslugu za prijenos novca pod nazivom PayPal. Sjedinjena tvrtka usmjerena je na PayPal usluge, a preimenovana je u PayPal 2001. godine. PayPalov rani rast pogonjen je uglavnom rezultatima marketinške kampanje u kojoj su novi korisnici regrutirani kada bi primili novac putem usluge. Do kraja druge godine, PayPal je imao milijun klijenata, bez prodajne mreže i bez proračuna za oglašavanje. Musk je svrgnut u listopadu 2000. godine s pozicije glavnog izvršnog direktora (iako je ostao u odboru), zbog neslaganja s ostalim vodstvom tvrtke, posebno zbog njegove želje da presele PayPal uslugu s Unix bazirane infrastrukture na Microsoft Windows. U listopadu 2002, PayPal je preuzeo eBay za 1,5 milijardi dolara, od kojih je Musk dobio 165 milijuna dolara. Prije njegove prodaje, Musk je posjedovao 11,7% dionica PayPala.

SpaceX

Dragon letjelica.

Sa 100 milijuna američkih dolara svojeg bogatstva, u lipnju 2002. godine Musk je osnovao Space Exploration Technologies, ili SpaceX. Musk je glavni izvršni direktor (CEO) i glavni tehnološki direktor (CTO) poduzeća iz Kalifornije. SpaceX razvija i proizvodi svemirske rakete s naglaskom na unapređenje stanja raketne tehnologije. Tvrtkine prve dvije lansirne rakete su Falcon 1 i Falcon 9 raketa (po svemirskom brodu "Millenium Falcon" iz filma Zvjezdani ratovi), a njegova prva letjelica je Dragon (referenca iz animiranog filma Puff the Magic Dragon). U sedam godina, tvrtka SpaceX dizajnirala je raspon Falcon lansirnih vozila i višenamjenskhi letjelica Dragon. U rujnu 2008. godine, SpaceX-a Falcon 1 raketa postala je prva privatno financirana letjelica koja je postavitla satelit u Zemljinu orbitu. 25. svibnja 2012. godine, SpaceX Dragon letjelica spojila se s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS), ostvarivši povijesni uspjeh postavši prvo trgovačko društvo koje je lansiralo i povezalo vozilo na Međunarodnou svemirskou postaju. U 2006. godini, SpaceX je dobio ugovor s NASA-om za nastavak razvoja i ispitivanja SpaceX Falcon 9 lansirnih vozila i Dragon letjelica za prijevoz tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu. Uslijedio je i ugovor s NASA-om od 1,6 milijardi američkih dolara 23. prosinca 2008. godine, za 12 letova Falcon 9 raketa i Dragon letjelica prema svemirskoj stanici.

Tesla Motors

Žuti roboti u tvornici Tesla Motors.

U veljači 2004. godine, Musk je uložio u tvrtku Tesla i pridružio se Teslinom upravnom odboru kao njegov predsjednik. Musk je imao aktivnu ulogu u tvrtki i nadgledao je dizajn Roadster vozila na detaljnoj razini, ali nije bio duboko uključen u svakodnevno poslovanje. Nakon financijske krize u 2008. godini, Musk preuzima vodstvo tvrtke kao izvršni direktor i arhitekt proizvoda, te pozicije još uvijek drži i danas. Tvrtka Tesla Motors prvo je konstruirala električni sportski automobil, Tesla Roadster, s prodajom od oko 2.500 vozila u 31 zemalja. Tesla je započela isporuku svog Model S sedana s četiri vrata 22. lipnja 2012 godine. Te je predstavila svoj treći proizvod, model X, koji je usmjeren SUV tržištu automobila, 9. veljače 2012. godine. Model X lansiranje ipak je odgođeno do rujna 2015. Pored vlastitih automobila, Tesla prodaje električne pogonske sustave Daimleru za Smart EV, Mercedes B-klase na električni pogon i Mercedes A klase te Toyoti za RAV4 EV. Musk je uspio dovesti obje tvrtke kao dugoročne investitore u tvrtku Tesla.

Izvori

  1. Curtis, Sophie (10. 11. 2014). „Elon Musk 'to launch fleet of internet satellites'”. The Daily Telegraph (London). Pristupljeno 23. 6. 2015. »"Elon Musk, inventor and business magnate"« 
  2. Vance, Ashlee (13. 9. 2012). „Elon Musk, the 21st Century Industrialist”. Bloomberg BusinessWeek. Arhivirano iz originala na datum 26. 4. 2017. Pristupljeno 23. 6. 2015. 
  3. „Early Career Engineers, Conferences and Careers”. asme.org. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  4. Bellis, Mary. „Biography of Elon Musk”. About.com. Pristupljeno 10. 6. 2015. [mrtav link]
  5. „The Top 10 Venture Capitalists on 2014's Midas List”. Forbes. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  6. Albergotti, Reed (21. 3. 2014). „Zuckerberg, Musk Invest in Artificial Intelligence Company”. The Wall Street Journal. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  7. Love, Dylan (21. 3. 2014). „Elon Musk And Mark Zuckerberg Have Invested Million in a Mysterious Artificial Intelligence Company”. Business Insider. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  8. [4][5][6][7]
  9. Shanklin, Emily (27. 3. 2017). „Elon Musk” (en). SpaceX. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-31. Pristupljeno 17. 6. 2017. 
  10. Martin LaMonica (21. 9. 2009). „Tesla Motors founders: Now there are five”. CNET. 
  11. „A Brief history of Tesla”. Tech Crunch. 4. 1. 2013. Pristupljeno 21. 4. 2014. »"Tesla was founded not by Elon Musk, but rather by Martin Eberhard and Marc Tarpenning in July 2003. The two bootstrapped the fledgling auto company until Elon Musk led the company's  million Series A financing round in February 2004, when Musk became the company's Chairman of the Board."« 
  12. Hardy, Quentin; Bilton, Nick (16. 3. 2014). „Start-Ups Aim to Conquer Space Market”. The New York Times. Pristupljeno 21. 4. 2014. »Space Exploration Technologies, or Space X, started by the Tesla founder Elon Musk« 
  13. „Trust Your Own Focus Group of One”. Entrepreneur.com. 11. 4. 2014. Pristupljeno 21. 4. 2014. »Elon Musk, founder of PayPal, Tesla and SpaceX« 
  14. [10][11][12][13]
  15. „Elon Musk”. Forbes.com. Pristupljeno 1. 10. 2017. 
  16. „The World's Most Powerful People”. decembar 2016. Pristupljeno December 14. 12. 2016. 
  17. „Youtube Video - Elon Musk: The mind behind Tesla, SpaceX, SolarCity”. 
  18. Ross Andersen (30. 9. 2014). „Elon Musk puts his case for a multi-planet civilisation”. Aeon. Pristupljeno 21. 2. 2016. 
  19. Jonathan Charlton. „Elon Musk 'Toying' with Designs for Electric Jet”. Aviation.com. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  20. „Elon Musk (South African entrepreneur)”. Britannica Online Encyclopedia. Pristupljeno 23. 12. 2012. 
  21. Friend, Tad (2009). „Plugged In”. The New Yorker 85 (23–30): 53. Pristupljeno 23. 12. 2012. 
  22. Masia, Seth (maj 2011). „A Family Leads to the Installer Universe”. Solar Today. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-10. Pristupljeno 23. 12. 2012. 
  23. Elliott, Hannah (3. 3. 2012). „At Home With Elon Musk: The (Soon-to-Be) Bachelor Billionaire”. Forbes. Pristupljeno 12. 8. 2013. 
  24. [21][22][23]
  25. Hall, Dana (11. 4. 2014). „Rocket Man: The otherworldly ambitions of Elon Musk”. San Jose Mercury News. Pristupljeno 14. 4. 2014. 
  26. Hannah Elliott. „At Home With Elon Musk: The (Soon-to-Be) Bachelor Billionaire”. Forbes. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  27. „Tweet”. 5. 2. 2017. 
  28. 28,0 28,1 28,2 28,3 Vance, Ashlee (2015). Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future. ISBN 978-0062301239. 
  29. Pierre Haski (28. 5. 2015). „Elon Musk (Tesla, SpaceX): génie ou prédateur de la Silicon Valley?” (fr). rue89.nouvelobs.com. 
  30. 30,0 30,1 „Play the PC game Elon Musk wrote as a pre-teen”. 
  31. 31,0 31,1 Belfiore, Michael (2007). „Chapter 7: Orbit on a Shoestring”. Rocketeers. Harper Collins. str. 166–95. ISBN 978-0-06-114902-3. 
  32. „Blastar for HTML5”. blastar-1984.appspot.com. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-13. Pristupljeno 4. 11. 2015. 
  33. „37 Interesting Facts about Elon Musk, One of the Most Innovative Entrepreneurs of Our Time”. BoomsBeat.com. 14. 2. 2014. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  34. Davis, Johnny (4. 8. 2007). „One more giant leap”. The Daily Telegraph (London). Pristupljeno 1. 11. 2013. 
  35. Diggelen, Alison van (7. 2. 2013). „Iron Man, Growing up in South Africa”. Fresh Dialogues. Pristupljeno 1. 11. 2013. »I actually filled out the forms for her and got her a Canadian passport, and me too. Within three weeks of getting my Canadian passport, I was in Canada.« 
  36. Robin Keats (2013). „Rocket man”. Queen's University. Arhivirano iz originala na datum 4. 5. 2015. 
  37. Inspirations with Elon Musk. OnInnovation. Arhivirano iz originala na datum 2016-02-27. Pristupljeno 24. 6. 2010. 
  38. Junod, Tom (15. 11. 2012). „Triumph of His Will”. Esquire. Pristupljeno 1. 11. 2013. 
  39. Clark, Steve (27. 9. 2014). „SpaceX chief: Commercial launch sites necessary step to Mars”. Brownsville Herald. Arhivirano iz originala na datum 2017-05-18. Pristupljeno 30. 9. 2014. 

Vanjske veze

Elon Musk na Wikimedijinoj ostavi
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 306339060
  • LCCN: n2014017754
  • ISNI: 0000 0004 2658 2862
  • ORCID: 0000-0001-8013-3548
  • GND: 1062481119
  • SUDOC: 20408878X
  • BIBSYS: 15034797
  • MusicBrainz: e515c7ca-cc78-4bd1-b3c4-aacbf9a0687a
  • NDL: 001156447
  • NKC: mzk2015891473
  • RSL: 000169083
  • BNE: XX5628980
  • CiNii: DA1840265X
  • CONOR.SI: 271431011
  • NSK: 000732338