Electro

Electro
Stilski korijenihip hop, electropop, disco, funk, synthpop
Kulturološki korijenirane osamdesete, New York, Detroit
Tipični instrumentisintesajzer, ritam mašina, sampler, vokoder
Derivirani pravciMiami bass - Funk carioca - Freestyle - Crunk
Podžanrovi
Nu electro - Electro-hop - Techno bass
Fusion žanrovi
Ghettotech - Electroclash

Electro je glazbeni stil koji spada u domenu u elektroničke glazbe a direktno je inspiriran upotrebom Rolandove ritam mašine TR-808. Jedna od najbitinijih komponenata electro glazbe je robotski vokal koji nastaje korištenjem vokodera te je, uz mehanički zvuk 808-ice, postao zaštitni znak dotičnog stila.

Definicija i karakteristike

Od samih početaka kao okosnica novog electro projekta koriste se ritam mašine, analogni sintesajzeri i druga analogna oprema; kako je stil evoluirao tako je, prvenstveno napretkom računalne tehnologije, upotreba analogne opreme opadala u korist PC produkcije. Danas se ritam mašine i analogna oprema uglavnom koriste za live nastupe pojedinih izvođača. U projektima se favorizira analogna sinteza, bas linije, sintetički rifovi i naravno - vokoder. U početku je okosnica electro lirike provedene kroz vokoder bio rap ali je, od 1990. do danas gotovo nestao. Electro je, za razliku od sličnih pravaca tipa breakbeat i sl. orijentiran na robotiku i ZF teme koje su prisutne na izdanjima velike većine današnjih electro izvođača. Osim toga, važan dio electro kulture su i ploče koje, upravo zbog svog toplog zvuka, dodaju novu dimenziju hladnoj 808 elektronici. Izdavačke kuće orijentirane na electro uz digitalno izdanje nerijetko ponude i vinil verziju.

Povijest electro glazbe

Na zalazu disco ere kasnih sedamdesetih pojedini electro-funk producenti kao npr. Zapp & Roger su počeli eksperimentirati sa talk boxevima i upotrebljavati tvrđi i karakterističniji zvuk. 1982. godine Africa Bambaataa, producent iz Bronxa, izdao je pjesmu "Planet Rock" koja je sadržavala elemente Kraftwerkovog albuma Trans Europe Express. "Planet Rock" se smatra prvom "pravom" electro pjesmom koja je započela uspon electra kao novog i modernog žanra. Postupno su scenom počeli vladati Planet Patrol, Jonzun Crew, Mantronix, Newcleus, Cybotron i drugi koji su svojim utjecajem i eksperimentima kasnih osamdesetih utjecali na formiranje žanrova koje danas znamo kao techno, ghettotech, breakbeat, drum and bass i electroclash. Upravo je pojava novih elektroničkih pravaca krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća electro bacila u drugi plan a žanr je egzistirao samo unutar određenog kruga slušatelja. Situacija je bila takva sve do kraja devedesetih kada se stara slava polako počela vraćati kroz zvuk Anthony Rothera i Dave Clarkea te ponovnim pokretanjem legendarne britanske etikete StreetSounds 2009. godine koja je osamdesetih bila temelj prepoznavanja electro glazbe kao komercijalno uspješnog proizvoda. Danas je electro puno popularniji nego devedesetih godina ali je ipak daleko manje popularan od komercijalnih tech-house žanrova.

Popularni electro producenti

Aux 88 uživo
Model 500 uživo
  • Afrika Bambaataa
  • Aux 88
  • Anthony Rother
  • Arabian Prince
  • Arpanet
  • Arthur Baker
  • Boris Divider
  • Cybotron
  • DMX Krew
  • Dopplereffekt
  • Drexciya
  • Dynamix II
  • Exzakt
  • Egyptian Lover
  • Flying Steps
  • Imatran Voima
  • I-F
  • Jackal & Hyde
  • Jonzun Crew
  • LA Dream Team
  • Maggotron
  • Mandroid
  • Man Parrish
  • Mantronix
  • Michael Jonzun
  • Midnight Star
  • Model 500
  • Mr Velcro Fastener
  • Music Instructor
  • Newcleus
  • Planet Patrol
  • Scape One
  • Volsoc
  • World Class Wreckin' Cru

Vanjske veze

  • 100 najboljih electro pjesama Arhivirano 2009-11-29 na Wayback Machine-u
  • Electro Alliance Arhivirano 2009-09-08 na Wayback Machine-u
  • Electro Funk forum Arhivirano 2009-12-07 na Wayback Machine-u
  • Crobot Crew Arhivirano 2009-11-25 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
Elektronička glazba
Ambijentalna glazba - Breakbeat - Dance - Downbeat - Electro - House - Industrial - Noise - Techno - Trance - Hardcore Techno
Electro na Wikimedijinoj ostavi