Drago Perović

Drago Perović (Gorica kod Trebinja, BiH, 20. rujna 1888. - Zagreb, 6. siječnja 1968.) bio je bosanskohercegovački liječnik i anatom, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Nakon završetka školovanja u Beču radio jedno vrijeme kao asistent prof. Hochstettera. 1913. biva promoviran Sub auspiciis Imperatoris i tom prilikom prima carski orden.

U studenom 1917. prihvaća vođenje anatomske katedre pri Sveučilištu u Zagrebu postavši time njen prvi predstojnik i osnivač. 12. siječnja 1918. u auli Sveučilišta prof. Drago Perović održava uvodno predavanje "O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji" čime s radom započinje Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali predstavnici državne administracije, sveučilišni profesori, članovi Zbora liječnika Hrvatske i studenti. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavom uključujući osteološku zbirku rastavljenih lubanja, jedinstvenu u svijetu.

Znanstveno se dr. Drago Perović posebno bavio funkcionalnom anatomijom labirinta, nosa i paranazalnih sinusa otkrivši nepoznate anatomske detalje i važne zakonitosti u razvoju tih formacija. U razdoblju u kojem je djelovao i vodio, kroz Zavod je prošlo više od 15 000 studenata medicine.

Od 1925. do 1926. je obnašao dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu, bio je redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i sudjelovao u pisanju i uređivanju Hrvatske enciklopedije kao glavni urednik područja medicinskih znanosti.

Vanjske veze

unizg.hr: Drago Perović

Ovaj članak o osobi je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. vijek

Matija Mesić (1874.-1875.) • Stjepan Spevec (1875.-1876.) • Anton Kržan (1876.-1877.) • Kosto Vojnović (1877.-1878.) • Franjo Maixner (1878.-1879.) • Franjo Iveković (1879.-1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) • Franjo Marković (1881.-1882.) • Feliks Suk (1882.-1883.) • Blaž Lorković (1883.-1884.) • Đuro Pilar (1884.-1885.) • Gustav Baron (1885.-1886.) • Franjo Vrbanić (1886.-1887.) • Tadija Smičiklas (1887.-1888.) • Antun Franki (1888.-1889.) • Luka Marjanović (1889.-1890.) • Natko Nodilo (1890.-1891.) • Ivan Bujanović (1891.-1892.) • Josip Pliverić (1892.-1893.) • Vinko Dvoržak (1893.-1894.) • Antun Maurović (1894.-1895.) • Franjo Spevec (1895.-1896.) • Armin Pavić (1896.-1897.) • Juraj Dočkal (1897.-1898.) • Josip Šilović (1898.-1899.) • Đuro Arnold (1899.-1900.)

20. vijek

Rudolf Vimer (1900.-1901.) • Franjo Vrbanić (1901.-1902.) • Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) • Ivan Bujanović (1903.-1904.) • Josip Pliverić (1904.-1905.) • Antun Heinz (1905.-1906.) • Antun Bauer (1906.-1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) • Gustav Janeček (1908.-1909.) • Josip Volović (1909.-1910.) • Julije Rorauer (1910.-1911.) • Julije Domac (1911.-1912.) • Josip Pazman (1912.-1913.) • Edo Lovrić (1913.-1914.) • Đuro Korbler (1914.-1915.) • Fran Barac (1915.-1916.) • Ernest Miler (1916.-1917.) • Julije Golik (1917.-1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) • Ladislav Polić (1919.-1920.) • Karlo Radoničić (1920.-1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922.-1923.) • Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) • Ladislav Polić (1924.-1925.) • Drago Perović (1925.-1926.) • Ernest Miler (1926.-1928.) • Josip Belobrk (1928.-1932.) • Albert Bazala (1932.-1933.) • Đuro Stipetić (1933.-1935.) • Stanko Hondl (1935.-1937.) • Edo Lovrić (1937.-1938.) • Andrija Živković (1938.-1940.) • Stjepan Ivšić (1940.-1943.) • Božidar Špišić (1943.-1944.) • Stjepan Horvat (1944.-1945.) • Andrija Štampar (1945.-1946.) • Grga Novak (1946.-1947.) • Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) • Marko Kostrenčić (1949.-1950.) • Antun Barac (1950.-1951.) • Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) • Teodor Varićak (1952.-1953.) • Željko Marković (1953.-1954.) • Hrvoje Iveković (1954.-1956.) • Zoran Bujaš (1956.-1958.) • Marijan Horvat (1958.-1960.) • Vladimir Serdar (1960.-1963.) • Slavko Macarol (1963.-1966.) • Jakov Sirotković (1966.-1968.) • Ivan Supek (1968.-1972.) • Predrag Vranicki (1972.-1976.) • Drago Grdenić (1976.-1978.) • Ivan Jurković (1978.-1982.) • Zvonimir Krajina (1982.-1986.) • Vladimir Stipetić (1986.-1988.) • Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) • Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) • Branko Jeren (1998.-2002.)