Dražan Jerković

Dražan Jerković
Lični podaci
Datum rođenja6. kolovoza 1936.
Mjesto rođenjaHrvatska Šibenik, Hrvatska
(tada  Kraljevina Jugoslavija)
Datum smrti9. prosinca 2008.
Mjesto smrtiHrvatska Zagreb, Hrvatska
Visina1.86 m
Pozicijanapadač
Profesionalni klubovi*
Godine Klub Uta. (gol.)
1954 – 1965 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Dinamo Zagreb 142 (96)
1965 – 1966 Belgija La Gantoise 3 (1)
Nacionalna reprezentacija**
Godine Reprezentacija Uta. (gol.)
1956 SR Hrvatska 1 (0)
1958 – 1966 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija 21 (11)
Trenirani klubovi
1971 – 1972 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Dinamo Zagreb
1973 – 1974 Austrija Austria Klagenfurt
1974 – 1975 Austrija Villacher SV
1975 – 1976 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Dinamo Vinkovci
1976 – 1982 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija NK Zagreb
1978 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
1990 – 1992 Hrvatska Hrvatska
* Nastupi i golovi u profesionalnim klubovima koji se računaju samo za službene utakmice i tačni su do 27.6.2018.

Dražan Jerković (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, športski direktor i izbornik. Podrijetlom je s otoka Hvara, iz Bogomolja. Otac mu je iz Bogomolja poslom otišao u Šibenik i poslije u Zagreb.[1]

Igrač

Bio je klasičan napadač, «plavi 9». Od najmlađih dana bio je je član zagrebačkog Dinama, s kojim je osvojio prvenstvo države (1958) i dva puta Kup maršala Tita (1960. i 1965). Pred kraju igračke karijere otišao je belgijskom klubu FC Gantoise. Međutim, na treningu se ozlijedio pa je prekinuo već potpisani ugovor i vratio se u Zagreb.

Na 315 utakmica polučio je čak 322 zgoditaka, u prosjeku više od jednog gola po utakmici, što ga čini najučinkovitijim strijelcem Dinama svih vremena.

Reprezentativac

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je jedno poluvrijeme. Bilo je to 12. rujna 1956., u Zagrebu protiv Indonezije (pobjeda 5:2), kada ga je u drugom poluvremenu zamijenio Ivan Medle. U reprezentaciji bivše Jugoslavije kao igrač Dinama odigrao je 21 utakmicu i postigao 11 pogodaka. Na Europskom prvenstvu 1960. u Francuskoj, s jugoslovenskim sastavom pripalo mu je srebreno odličje. U polufinalu tog prvenstva postugao je dva pogotka, kada je Jugoslavija izbacila Francusku (5-4), a u finalu su izgubili od SSSR-a 2-1 nakon produžetaka. Putovao je i na Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958., ali nije nastupio.

Najbolji strijelac SP

Na Svjetskom prvenstvu 1962. u Čileu, pod jugoslovenskom zastavom bio je četvrti, a s 4 zgoditka dijelio je prvo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca s još petoricom igrača (Čileancem Leonelom Sánchezom, Brazilcima Garrinchom i Vaváom, Mađarom Flóriánom Albertom, te Valentinom Ivanovim iz Sovjetskog Saveza).

Trener

Nakon igračke nastavio je s trenerskom karijerom. Bio je tehnički direktor i trener klubova NK Dinamo Zagreb, austrijskih INCO Klagenfurt i Villach, NK Dinamo Vinkovci, te NK Zagreb.

Sportski direktor

Sportski direktor bio je od 1983. do 1989. u vinkovačkom Dinamu, a od 1989. do 2000. u NK Zagrebu.

Izbornik

Jugoslavija

Bio je izbornik u bivšoj državi jedanput i to za Mediteranske igre 1971. u turskom Izmiru, kada je osvojeno prvo mjesto i zlatno odličje. Bio je u stručnom stožeru bivše države za Svjetsko prvenstvo 1982. u Španjolskoj.

Hrvatska

Od 1. rujna 1990. do 24. lipnja 1992. prvi je izbornik u slobodnoj Republici Hrvatskoj. Imao je priliku i čast povesti hrvatske izabranike na europsku i svjetsku scenu pod vlastitom zastavom i himnom, poslije punih 46 godina (ako izuzmemo utakmicu 1956. protiv Indonezije za vrijeme FNRJ). Vodio je hrvatsku reprezentaciju protiv SAD–a u Zagrebu (2-1), protiv Rumunjske u Rijeci (2-0), te u Murskoj Soboti u gostujućoj pobjedi protiv Slovenije od 1-0.

Bolest i smrt

Dugo godina je bolovao od šećerne bolesti, zbog koje mu je 2. prosinca, 2008. u KBC Zagreb u Zagrebu amputirana lijeva noga. Nakon operacije je rekao "Ionako mi lijeva ne treba, s njom nikad nisam zabijao". Umro je u bolnici 7 dana poslije, 9. prosinca, 2008.

Izvori

  1. Razgovor sa Špirom Milevčićem. Razgovor vodio Slaven Alfirević. Naprid bili, travanj 2014., str. 63
    A Dražan Jerković je s Hvara...
    Kako s Hvara, a uvijek je pisalo da se rodio, mislim, baš u Šibeniku?
    Otac mu je iz Bogomolje, stari Jerković i kako je bio feratjer, sa službom je došao u Šibenik, kasnije i u Zagreb.

Vanjske poveznice

  • Profil na službenim stranicama jugoslavenske reprezentacije
  • p
  • r
  • u
Sastav FNR Jugoslavije na FIFA Svjetskom prvenstvu 1958.
1 Beara • 2 Krivokuća • 3 Šijaković • 4 Crnković • 5 Tomić • 6 Zebec (c) • 7 Miloš Milutinović • 8 Krstić • 9 Boškov • 10 Šantek • 11 Popović • 12 Petaković • 13 Veselinović • 14 Milorad Milutinović • 15 Šekularac • 16 Pašić • 17 Rajkov • 18 Lipošinović • 19 Ognjanović • 20 Irović • 21 Radović • 22 Jerković • Izbornik: Tirnanić
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
  • p
  • r
  • u
Sastav FNR Jugoslavije na Europskom kupu nacija 1960. (2. mjesto)
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
  • p
  • r
  • u
Sastav FNR Jugoslavije na FIFA Svjetskom prvenstvu 1962. (4. mjesto)
1 Šoškić • 2 Durković • 3 Jusufi • 4 Radaković • 5 Marković • 6 Popović • 7 Anković • 8 Šekularac • 9 Jerković • 10 Galić (c) • 11 Skoblar • 12 Krivokuća • 13 Svinjarević • 14 Šijaković • 15 Matuš • 16 Mujić • 17 Melić • 18 Kovačević • 19 Stojanović • 20 Nikolić • 21 Stipić • 22 Ivoš • Izbornik: Lovrić / Mihajlović
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
  • p
  • r
  • u
Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije

1918. - 1919. Hugo Kinert | 1939. - 1941. Jozo Jakopić | 1941. dr. Rudolf Hitrec | 1941. - 1943. Bogdan Cuvaj | 1943. - 1945. Bernard Hügl |
 | 1956. komisija Bruno Knežević/Leo Lemešić/Franjo Wölfl |
 | 1990. - 1992. Dražan Jerković | 1992. - 1993. Stanko Poklepović | 1993. - 1994. Vlatko Marković | 1994. - 2000. Miroslav Blažević | 1994. Tomislav Ivić | 2000. - 2002. Mirko Jozić | 2002. - 2004. Otto Barić | 2004. - 2006. Zlatko Kranjčar | 2006. - 2012. Slaven Bilić | 2012. - 2013. Igor Štimac | 2013. - 2015. Niko Kovač | 2015. - 2017. Ante Čačić | 2017. - Zlatko Dalić

  • p
  • r
  • u

1930: Argentina Stábile • 1934: Čehoslovačka Nejedlý • 1938: Brazil Leônidas • 1950: Brazil Ademir • 1954: Mađarska Kocsis • 1958: Francuska Fontaine • 1962: Mađarska Albert / Brazil Garrincha / Sovjetski Savez Ivanov / Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Jerković / Čile Sánchez / Brazil Vavá • 1966: Portugal Eusébio • 1970: Zapadna Njemačka G. Müller • 1974: Poljska Lato • 1978: Argentina Kempes • 1982: Italija Rossi • 1986: Engleska Lineker • 1990: Italija Schillaci • 1994: Rusija Saljenko / Bugarska Stoičkov • 1998: Hrvatska Šuker • 2002: Brazil Ronaldo • 2006: Njemačka Klose • 2010:  Urugvaj Forlán / Španija Villa / Nizozemska Sneijder / Njemačka T. Müller • 2014: Kolumbija Rodríguez • 2018: Engleska Kane • 2022: Francuska Mbappé

  • p
  • r
  • u
Najbolji strijelci UEFA Eura

1960: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Galić / Francuska Heutte / Sovjetski Savez Ivanov / Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Jerković / Sovjetski Savez Ponedeljnik  1964: Mađarska Bene / Mađarska Novák / Španija Pereda  1968: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Džajić  1972: Zapadna Njemačka G.Müller  1976: Zapadna Njemačka D.Müller  1980: Zapadna Njemačka Allofs  1984: Francuska Platini  1988: Nizozemska van Basten  1992: Nizozemska Bergkamp / Švedska Brolin / Danska Larsen / Njemačka Riedle  1996: Engleska Shearer  2000: Nizozemska Kluivert / Savezna Republika Jugoslavija Milošević  2004: Češka Baroš  2008: Španija Villa  2012: Italija Balotelli / Rusija Dzagojev / Njemačka Gómez / Hrvatska Mandžukić / Portugal C. Ronaldo / Španija Torres  2016: Francuska Griezmann  2020: Portugal C. Ronaldo / Češka Schick

  • p
  • r
  • u
Kraljevina Jugoslavija
(1923–1940)

1923: Jovanović | 1924: Jovanović | 1925: Jovanović | 1926: Petković | 1927: Sotirović | 1928: Benčić | 1929: Vujadinović | 1930: Marjanović | 1931: Vujadinović | 1932: Valjarević | 1933: Kragić | 1935: Lemešić | 1936: Marjanović | 1937: Marjanović | 1938: Lešnik | 1939: Lešnik | 1940: Glišović

SFR Jugoslavija
(1945–1992)

1945: Bobek | 1947: Velfi | 1948: Velfi | 1949: Matošić | 1950: Valok | 1951: Tomašević | 1952: Jocić | 1953: Živanović | 1954: Bobek | 1955: Marković / Tomašević / Vukas | 1956: Mujić / Ognjanov / Veselinović | 1957: Veselinović | 1958: Veselinović | 1959: B. Kostić | 1960: B. Kostić | 1961: Prljinčević / Veselinović | 1962: Jerković | 1963: Smajlović | 1964: Ferhatović | 1965: Dračić | 1966: Nadoveza | 1967: Hasanagić | 1968: Santrač | 1969: Lazarević | 1970: Santrač / Bajević | 1971: Nadoveza / Janković | 1972: Santrač | 1973: Santrač / Lazarević | 1974: Popivoda | 1975: D. Savić / Đorđević | 1976: Bjeković | 1977: Filipović | 1978: R. Savić | 1979: D. Savić | 1980: Sušić / D. Kostić | 1981: Radović | 1982: Cerin | 1983: Halilović | 1984: Pančev | 1985: Vujović | 1986: Čop | 1987: Mihajlović | 1988: Milinković | 1989: Šuker | 1990: Pančev | 1991: Pančev | 1992: Pančev