DDT

DDT
Chemical structure of DDT
IUPAC ime
 
1,1,1-trihloro-2,2-di(4-hlorofenil)etan
Identifikacija
CAS registarski broj 50-29-3 DaY
PubChem[1][2] 3036
ChemSpider[3] 2928 DaY
UNII CIW5S16655 DaY
KEGG[4] D07367
ChEBI 16130
ChEMBL[5] CHEMBL416898 DaY
ATC code P03AB01,QP53AB01
Jmol-3D slike Slika 1
SMILES

Clc1ccc(cc1)C(c2ccc(Cl)cc2)C(Cl)(Cl)Cl

InChI

InChI=1S/C14H9Cl5/c15-11-5-1-9(2-6-11)13(14(17,18)19)10-3-7-12(16)8-4-10/h1-8,13H DaY
Kod: YVGGHNCTFXOJCH-UHFFFAOYSA-N DaY


InChI=1/C14H9Cl5/c15-11-5-1-9(2-6-11)13(14(17,18)19)10-3-7-12(16)8-4-10/h1-8,13H
Kod: YVGGHNCTFXOJCH-UHFFFAOYAJ

Svojstva
Molekulska formula C14H9Cl5
Molarna masa 354.49 g/mol
Gustina 0.99 g/cm³[6]
Tačka topljenja

108.5 °C

Tačka ključanja

260 °C (razlaže se)

Opasnost
EU-klasifikacija Toxic T Opasan po životnu sredinu N
Opasnost u toku rada T, N
R-oznake R25 R40 R48/25 R50/53
S-oznake (S1/2) S22 S36/37 S45 S60 S61
LD50 113 mg/kg (pacov)

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

DDT (dihlor-difenil-trihloretan) je naziv za poznati i često korišćeni insekticid.

DDT je organsko jedinjenje koje spada u klasu ugljovodonika alkana. Dolazi u obliku bezbojnih kristala ili belog praha; bez mirisa je ili je slabog neprodornog mirisa. Tačka topljenja je 108,5 do 109,0 oC; pri daljem zagrevanju se raspada. Ne rastvara se u vodi. Rastvara se u acetonu, etru, benzolu i kerozinu. Na insekte deluje kao kontaktni otrov. Poseduje visoku bioakumulativnu sposobnost i taloži se u mišićima i kostima.

Dobijanje

DDT je otkriven 1874. od strane Otmara Zajdlera, ali njegove hemijske osobine je otkrio tek 1939. godine Pol Herman Miler.[7] DDT se dobija reakcijom između hlorbenzena (C6H5Cl) i trihloroetanola (C2H2Cl3OH).

2 C6H5Cl + C2H2Cl3OH → C14H9Cl5 + H2O.

Primena

DDT je najpoznatiji insekticid iz grupe hlorisanih ugljovodonika. Imao je veoma veliku primenu za vreme Drugog svetskog rata[8] u borbi protiv bolesti koje prenose komarci (npr. malarija). Zahvaljujući DDT-u, malarija je u potpunosti iskorenjena u Severnoj Americi i Evropi. Pored ovoga, imao je primenu i u uništavalju štetočina u poljoprivrednoj proizvodnji.

Štetno dejstvo

Kad je otkrivena njegova štetnost, upoteba DDT-a je zabranjena, prvo u SAD-u, a zatim u ostalom delu sveta. Već 1970-ih upotreba DDT-a je zabranjena u celom svetu.

Izvori

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. Toxicological Profile: for DDT, DDE, and DDE. Agency for Toxic Substances and Disease Registry, September 2002.
  7. NobelPrize.org: The Nobel Prize in Physiology of Medicine 1948 Accessed July 26, 2007.
  8. Environmental Health Criteria 9: DDT and its derivatives, World Health Organization, 1979.

Spoljašnje veze

Portal Hemija
DDT na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
KarbamatiNeorganska jedinjenja
Aluminijum fosfid  Borna kiselina  Hromirani bakar arsenat  Bakar(II) arsenat  Bakar(I) cijanid  Diatomska zemlja  Olovo hidrogen arsenat  Parisko zeleno  Šileovo zeleno
Organohloridi
Aldrin  Beta-HCH  Ugljen tetrahlorid  Hlordan  Ciklodien  1,2-DCB  1,4-DCB  1,1-DCE  1,2-DCE  DDD  DDE  DDT  Dikofol  Dieldrin  Endosulfan  Endrin  Heptahlor  Kepon  Lindan  Metoksihlor  Mireks  Tetradifon  Toksafen
Organofosfati
Acefat  Azinfos-metil  Bensulid  Hloretoksifos  Hlorfenvinfos  Hlorpirifos  Hlorpirifos-metil  Kumafos  Demeton-S-metil  Diazinon  Dikrotofos  Diizopropil fluorofosfat  Dimetoat  Dioksation  Disulfoton  Etion  Etoprop  Fenamifos  Fenitrotion  Fention  Fostiazat  Izoksation  Malation  Metamidofos  Metidation  Mevinfos  Monokrotofos  Naled  Ometoat  Oksidemeton-metil  Paration  Paration-metil  Forat  Fosalon  Fosmet  Fostebupirim  Foksim  Pirimifos-metil  Kvinalfos  Temefos  Terbufos  Tetrahlorvinfos  Tribufos  Trihlorfon
Piretroidi
Aletrins  Bifentrin  Bioaletrin  Ciflutrin  Cihalotrin  Cipermetrin  Cifenotrin  Deltametrin  Empentrin  Etofenproks  Fenvalerat  Imiprotrin  Metoflutrin  Permetrin  Fenotrin  Praletrin  Piretrin (I, II; Hrizantemska kiselina Piretrum  Resmetrin  Silafluofen  Teflutrin  Tetrametrin  Tralometrin  Transflutrin
Neonikotinoidi
Acetamiprid  Klotianidin  Dinotefuran  Imidakloprid  Nitenpiram  Nitiazin  Tiakloprid  Tiametoksam
Regulatori rasta insekata
Benzoilureja  Flufenoksuron  Lufenuron  Diflubenzuron
Ostale hemikalije
Amitraz  Azadirahtin  Hlordimeform  Hlorfenapir  Kiromazin  Fenazakvin  Fenoksikarb  Fipronil  Hidrametilnon  Indoksakarb  Limonen  Metopren  Piridaben  Piriprol  Piriproksifen  Rianodin  Sezameks  Spinosad  Sulfluramid  Tebufenozid  Tebufenpirad  Veracevin  Ksanton
Metaboliti
Okson Malaokson Paraokson TCPy
Biopesticidi
Bacillus thuringiensis  Bakulovirus Beauveria bassiana Beauveria brongniartii Metarhizium acridum Metarhizium anisopliae Lecanicillium lecanii Paecilomyces fumosoroseus Paenibacillus popilliae