Bombardiranje Katir-Jurta

43°10′N 45°22′W / 43.167°N 45.367°W / 43.167; -45.367Datum4.-6. II 2000.MetaČečeniVrsta napadabombardiranjeMrtvih170-363PočiniteljiRuska vojska

Bombardiranje Katir-Jurta je incident koji se zbio za vrijeme drugog čečenskog rata kada su ruske oružane snage 4.2. 2000. nesrazmjerno bombardirali i ubili čečenske civile u selu Katir-Jurtu u Čečeniji, uključujući i izbjeglički konvoj sa bijelim zastavama. Broj ubijenih se procjenjuje na između 170 i 363.[1] Rusija je navela da je bombardiranjem sela pokušala "spriječiti povlačenje čečenskih boraca iz Groznog". Organizacije za zaštitu ljudskih prava ovaj događaj nazivaju ruskim ratnim zločinom.

Prilikom bitke za Grozni, kako bi izmamila čečenske borce van iz Groznog, ruska vojska im je dala do znanja da su mogući sigurnosni koridori za napuštanje grada. Borci su ruskoj vojsci platili za ovu informaciju i za siguran prolaz.[2] Na putu prema planinskom jugu, čečenski borci su ušli u selo Katir-Jurt, oko 35 km jugozapadno od Groznog. U selu je bilo 25.000 ljudi, uključujući 15.000 raseljenih osoba. Oko 3.000 boraca je ušlo u selo 4.2. Kasnije tog dana, ruski borbeni zrakoplovi su bombardirali selo. Iako su borci tada napustili selo, bombardiranje je nastavljeno. Iduća tri dana, velik broj civila je ubijen a velik dio sela uništen. Ruska vojska je blokirala selo i tako spriječila velik dio civila da napusti mjesto bombardiranja.[3] Katir-Jurt je trebalo biti selo u "sigurnoj zoni". Prilikom bombardiranja, korištene su "vakuum bombe".

Novinar Guardiana, John Sweeney, je optužio Vladimira Putina da je "odgovoran za jedno od najbarbarskijih zvjerstava od Drugog svjetkog rata".[1]

presuda Europskog suda za ljudska prava

24.2. 2005., Europski sud za ljudska prava (ECHR) je u presudi zaključio da je Rusija kriva za smrt civila u Katir-Jurtu.

Vojska je koristila teške eksplozivne avijavijske bombe FAB-250 i FAB-500 koje imaju radijus štete od preko 1.000 metara. Prilikom upotrebe ovakve vrste oružja u naseljenom mjestu, izvan ratne zone i bez prethodnog upozorenja na evakuaciju civila, bilo je nemoguće isto spojiti sa stupnjom opreza koji se očekuje od tijela koje provodi zakone u demokratskom društvu. Također se primjećuje da nije proglašen izvanredno stanje u Čečeniji... Čak i kada je suočena sa situacijom gdje, kako vlada tvrdi, je selo postalo taoc velike skupine boraca, glavni cilj ove operacije je trebao biti da se zaštite životi od nezakonitog nasilja. Upotreba prekomjernog oružja stoji u očitoj suprotnosti sa ovim ciljem te se ne može smatrati sukladnim standardu brige koji je preduvjet za operaciju ove vrste koja uključuje smrtnosnu silu državnih agenata.[4]

Amnesty International je kritizirao rusku vladu zbog sustavnog neuspjeha da pokrene bilo kakvu istragu povodom ove i drugih presuda koje se odnose na ratne zločine u drugom čečenskom ratu.[5]

Povezano

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 John Sweeney (5.3. 2000). „Revealed: Russia's worst war crime in Chechnya”. Guardian. 
  2. ↑ „Bringing Infringement Proceedings against the Russian Federation for gross human rights violations in Chechnya”. European Human Rights Advocacy Centre. [mrtav link]
  3. ↑ Human Rights Watch (2000). „Katyr-Yurt, February 4-6, 2000”. 
  4. ↑ CHAMBER JUDGMENTS IN SIX APPLICATIONS AGAINST RUSSIA, Europski sud za ljudska prava, 24.2.2005
  5. ↑ Amnesty international (21.6. 2012). „Russian Federation: The circle of injustice: Security operations and human rights violations in Ingushetia”. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-07. Pristupljeno 2014-10-16.