Ben-Hur (film, 1959)

Ben-Hur (film, 1959)
Režija	William Wyler
Producent	Sam Zimbalist William Wyler
Scenario	Karl Tunberg Gore Vidal Christopher Fry
Uloge	Charlton Heston Jack Hawkins Haya Harareet Stephen Boyd Hugh Griffith
Muzika	Miklós Rózsa
Fotografija	Robert L. Surtees
Montaža	John D. Dunning Ralph E. Winters
Distribucija	MGM
Datum(i) premijere	1959.
Trajanje	212 min.
Zemlja	Italija  Sjedinjene Države
Jezik	engleski
Budžet	$15,000,000
' na Internet Movie Database

Ben-Hur je popularni američki povijesni film iz 1959. kojeg je režirao William Wyler prema romanu Lewa Wallacea Ben-Hur; priča o Kristu. Radnja se vrti oko bogatog Bena-Hura kojeg je u Judeji u 1. stoljeću izdao njegov prijatelj Mesala i poslao u roblje. Film je osvojio 4 Zlatna globusa i 11 Oscara, čime je postavio rekord kojeg su jedino izjednačili Titanic i Gospodar prstenova: Povratak kralja.

Judeja, 1. stoljeće. Juda Ben-Hur je imućni židovski princ te plemenit čovjek. Broj rimskih vojnika se povećava u Jeruzalemu, a u grad se vraća i Mesala, Ben-Hurov stari prijatelj koji je par godina bio u Rimu te koji je postao važni vojni zapovjednik. Obojica su isprva sretni što se ponovno sreću, no shvate da imaju različita politička mišljenja – Ben-Hur želi da Judeja bude neovisna i da pripadne Židovima, dok Mesala zastupa mišljenje da bi Rim trebao čvrsto vladati svijetom. Tijekom parade za proslavu guvernera dio starog krova se otkine sa Ben-Hurine kuće te zamalo ubije važnog gosta. Iako Mesala zna da je sve bio nesretni slučaj, okrivi Ben-Hura za pokušaj ubojstva te ga pošalje kao roba za veslanje na brodu, kako bi prestrašio buduče židovske separatiste a njegovu majku i sestru pošalje u zatvor. Ben-Hur se ne može načuditi kako je moć korumpirala Mesalu, te se zakune za osvetu. Kada je putovao po Judeji kao rob, sreo je Isusa Krista koji mu je dao vode.

Godine prolaze, a Ben-Hur je dospio na ratni brod Quintusa koji je dobio zadatak uništiti makedonske gusare. Kada brod u jednoj bitci potone, on spasi Ariusa od utapljanja. Začuđen takvim ponašanjem, Arius mu podari slobodu te ga proglasi vlastitim sinom. Ben-Hur tako ponovno stekne bogatstvo i moć, te se vrati u Judeju. Tamo izazove Mesalu na dvoboj u utrci kočija te pobijedi. Mesala pak biva smrtno ozlijeđen pri utrci, te mu prije smrti prizna da su mu majka i sestra u međuvremenu oboljeli od gube. Ben-Hur nije našao svoj unutrašnji mir, ali se je ponovno ujedinio sa majkom i sestrom. Oni bivaju svjedoci razapinjanja Isusa Krista te se dogodi čudo – majka i sestra ozdrave.

• Charlton Heston - Judah Ben-Hur
• Jack Hawkins - Quintus Arrius
• Haya Harareet - Esther
• Stephen Boyd - Messala
• Hugh Griffith - Šejk Ilderim
• Martha Scott - Miriam
• Cathy O'Donnell - Tirzah
• Sam Jaffe - Simonides
• Finlay Currie - Baltazar i pripovjedač
• Frank Thring - Poncije Pilat

• 4 osvojena Zlatna globusa (najbolji film, režija, sporedni glumac Stephen Boyd, posebna nagrada za realizaciju utrke sa kočijama) i jedna nominacija (najbolji glavni glumac Charlton Heston).
• 11 osvojena Oscara (najbolji film, režija, glavni glumac Charlton Heston, sporedni glumac Hugh Griffith, scenografija, fotografija, kostimi, specijalni efekti, montaža, glazba ) i jedna nominacija (najbolji scenarij)
• Osvojena nagrada BAFTA (najbolji film)

• Ovo je treća filmska verzija o Ben-Huru, prva je bila 1907. odnosno druga 1925. godine.
• Iako je film sniman na lokacijama Italije, bijeli konji su za potrebu priče uvezeni iz slovenskih Lipica.
• Glavnu ulogu su odbili Paul Newman, Burt Lancester i Rock Hudson.
• Gore Vidal nije dobio priznanje da je radio na filmu, iako je pomogao napisati scenarij. Navodno je uspio nagovoriti redatelja Wylera da stavi skriveni gay kontekst u priču između Ben-Hura i Mesale (čiji se ljubavni odnos raspao) kako bi se lakše objasnila iznenadna izdaja Mesale.
• Audrey Hepburn je obišla set filma i posjetila redatelja Wylera (sa kojim je snimila “Praznik u Rimu”), ali nije nastupila u njemu.
• Film je spasio studio MGM od bankrota, koji je uložio tada ogromnu svotu od 15 milijuna $.

Većina kritičara je hvalila film "Ben-Hur" kao uzbudljiv i dirljiv spektakl, dok je manjina zaključila da se radi o zastarjelom i ukočenom epu. Kritičar u časopisu Variety je hvalio film: „Veličanstveno ostvarenje, reprezentativni primjerak vrhunskog spoja umjetnosti kinematografije od majstora zanata“, a Steven D. Greydanus: „Najveći od svih holivudskih biblijskih epova, Wylerov „Ben-Hur“ ne prelazi granice svojeg žanra, sa svojim naglaskom na spektakl i dramu, ali barata tim elementima tako dobro da bolje ne može...“Ben-Hur“ se bolje drži od takvih produkcija kao što su „Deset zapovijedi“ djelomično stoga jer je biblijski element odgurnut u pozadinu dok je jedna druga, primjerenija priča glavno težište ove melodrame...Iako nije duhovno dubok film, „Ben-Hur“ sadrži jedan fascinantan prizor kristove smrti na križu; dok se njegova krv prelijeva do njegove noge miješa se u lokvu stvorene od kiše, te se prelijeva niz brdo, dodirujuči stopala Ben-Hura koji hoda i ništa ne primjeti“. I Forrest Hartman je bio zadovoljan: „Ovaj film je definirao pojam biblijskog epa“. Emanuel Levy je pak bio malo suzdržaniji u ocjenjivanju: „Kao glavni glumac, Heston je ukočen a scenarij neujednačen, no sve u svemu ovo je ipak razmjerno zanimljiv ep napravljen na masovnom razmjeru“.

Ben-Hur (film, 1959) na Wikimedijinoj ostavi

• Ben-Hur na sajtu IMDb
• Recenzije na Rottentomatoes.com
• Filmsite.org
• Urbane legende o filmu
• Filmski.net