Amfiteatar : Drevni amfiteatri, Moderni amfiteatri, Prirodni amfiteatri, Galerija Wikipedia, slobodna enciklopedija

Amfiteatar

Amfiteatar je prostor na otvorenom okružen ovalnom zonom koja se postepeno uzdiže. Ta ovalna zona može biti struktura koju je napravio čovek ili prirodna geografska formacija. Osnovna karakteristika te zone je da može da posluži za sedenje publike koja gleda određeni događaj — sportski meč, koncert, predstavu, ili druge pozorišne performanse. Prema vrsti, amfiteatar se može klasifikovati na drevni, moderni i prirodni amfiteatar.

Drevni amfiteatri

Tokom klasičnog perioda, amfiteatri su se koristili za najrazličitije vrste javnih događaja. U Rimskom carstvu, za razliku od grčkog klasičnog pozorišta (koji je bio polukružnog oblika), amfiteatri su bili okruglog ili ovalnog oblika i formirali su pun krug ili elipsu. Koristili su se za sportske događaje, igre i pozorišne predstave, kao i za gladijatorske borbe. Amfiteatar se takođe razlikovao od rimskog cirkusa ili grčkog hipodroma koji su se koristili za trke dvokolica i konjske trke i imali su oblik veoma izdužene i uzane konjske potkovice.

Najpoznatiji amfiteatar na svetu je rimski Koloseum, koji se još naziva i Flavijevskim amfiteatrom (lat. Amphitheatrum Flavium), po Flavijevcima koji su ga izgradili.

Pronađeni su ostaci od oko 230 amfiteatara na teritoriji nekadašnjeg Rimskog carstva.

Moderni amfiteatri

Moderni amfiteatar je zaobljen i akustički adaptiran prostor i može biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Moderni amfiteatri obično imaju i prostore za stajanje koji se nalaze iza scene ili iza publike i formiraju zonu koja odbija eho i širi zvuk čime čini amfiteatar idealnim mestom za muzičke koncerte ili pozorišne predstave. Većina njih je polukružnog oblika, tako da ih u suštini ne bi trebalo zvati amfiteatrima. Prefiks „amfi-“ na grčkom znači „duplo“ — dupli teatar, za razliku od grčkog pozorišta (teatar) koji je bio polukružnog oblika.

Prirodni amfiteatri

Prirodni amfiteatar je mesto gde se strme planine ili neka druga stenovita formacija prirodno širi te stoga proizvodi eho. Reč amfiteatar se takođe može koristiti za opiše prirodne formacije koje bi bile idealne za održavanje muzičkih ili pozorišnih predstava. Neki od prirodnih amfiteatara su amfiteatri u Draknsbergu (Južna Afrika), Eho amfiteatar (SAD), nacionalni spomenik Sedar brejks (SAD), i amfiteatar Red roks (SAD).

Galerija

Koloseum
Unutrašnjost Koloseuma
Amfiteatar u Arlu
Holivud bol amfiteatar, Holivud, Kalifornija
Gibson amfiteatar, prostor za koncerte
Prirodni amfiteatar

Literatura

Marin Buovac: O sudbini, značaju i ulozi salonitanskog amfiteatra u razdoblju kasne antike, srednjega i novoga vijeka / The destiny, significance and role of the amphitheatre of Salona in Late Antiquity, Middle Ages and Modern Times, Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 61 - 70.
Marin Buovac: O sudbini kamena s rimskih amfiteatara na prostoru istočnojadranske obale, Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXII No.1-2, 2011., str. 53 - 69.
Marin Buovac: O natpisnoj građi rimskih amfteatara na prostoru istočnojadranske obale / On the inscriptions of Roman amphitheatres in the Eastern Adriatic seaboard, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 105, No. 1, 2012.
Marin Buovac: Postanak i razvoj naumahija na prostoru Rimskog Carstva, Histria antiqua, Vol.21, 2012.
Marin Buovac: Duhovni svijet i božanstva gladijatora u sklopu rimskih amfiteatara na tlu današnje Hrvatske / The spiritual world and deities of gladiators in Roman amphitheatres in the territory of present-day Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 46 - 2014., str. 135 - 157.
Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
Marin Buovac: Reflection of the religious freedom in the case of Roman amphitheatres in the eastern Adriatic context / Odraz vjerske slobode na primjeru rimskih amfiteatara u istočnojadranskom kontekstu, u: IV. Kongres hrvatskih povjesničara 2012, tema: sloboda, Zbornik sažetaka, Zagreb, 2012.