Šišarka

dijagram šišarke: zeleno — sporofili; crveno — sporangije

Šišarka je kratak izdanak četinara, varijanta strobilusa, koji nosi reproduktivne organe (plodne listiće, sporofile). Šišarke su jednopolne, a šišarke oba pola se najčešće nalaze na istoj biljci (jednodomost). Ređe su četinari dvodomi i nose samo jedan tip šišarki na stablu. Muške šišarke su kod većine vrsta zeljaste, dok su ženske odrvenele. Unutar ženskih šišarki razvijaju se semena.

Građa muških šišarki

Muške šišarke su izgrađene iz gusto i spiralno poređanih mikrosporofila, na kojima se diferenciraju mikrosporangije (polenove kese) u kojima nastaje polen. Kod četinara može se razlikovati nekoliko osnovnih tipova muških šišarki:

  • kod kordaita (Cordaitales) muške šišarke su bile u stvari resolike složene cvasti, na bočnim osovinama ovih cvasti bili su spiralno raspoređeni sterilni i fertilni listovi (mikrosporofili);
  • šišarke čempresa (Cupressaceae) — mikrosporofili su u obliku listolike ljuspe sa kratkom lisnom drškom, a sa donje strane ljuspe nalaze se malobrojne slobodne sporangije;
  • šišarke sobnih jela (Araucariaceae) — mikrosporofili su u obliku listolike ljuspe sa čije donje strane visi veći broj slobodnih sporangija;
  • šišarke borova (Pinaceae, Podocarpaceae) — ljuspičasti mikrosporofili sa donje strane nose dve srasle mikrosporangije;
  • kod izumrle familije Lebachiaceae šišarke su nalik šišarkama borova, ali dve mikrosporangije nisu srasle, već su slobodne.
  • muške šišarke vrste Calocedrus decurrens (Cupressaceae)
    muške šišarke vrste Calocedrus decurrens (Cupressaceae)

Građa ženskih šišarki

Ženske šišarke savremenih četinara složenije su i raznovrsnije građene od muških:

  • u familiji borova glavna osovina ženske šišarke (ekvivalent kratkog izdanka) najčešće nosi bočne osovine (ekvivalente granama stabla), koje se razvijaju u pazuhu spiralno raspoređenih zaštitnih ljuspi. Bočne osovine nose jednu do nekoliko brakteja i plodnih ljuspi na kojima se razvijaju dve makrosporangije (semeni zameci);
  • u familiji sobnih jela zaštitne ljuspe i plodne ljuspe su srasle i nose samo jednu makrosporangiju;
  • u familijama čempresa i Sciadopityaceae takođe dolazi do potpunog srastanja zaštitnih i plodnih ljuspi, na kojima se razvija od jednog do 20 semenih zametaka (izuzetak od ovog tipa građe predstavlja šišarka kleke, koja je sočna);
  • u familijama tisa (Taxaceae) i Cephalotaxaceae razvija se samo jedna plodna ljuspa koja nosi jednu makrosporangiju, oko koje se razvija sočan arilus;
  • u familiji Podocarpaceae šišarke su slične tisinim, samo izgrađene od nekoliko plodnih ljuspi oko kojih se razvija arilus.
  • ženska šišarka crnog bora
    ženska šišarka crnog bora
  • ženske šišarke vrste Araucaria araucana
    ženske šišarke vrste Araucaria araucana
  • ženske šišarke čempresa (Cupressus sempervirens)
    ženske šišarke čempresa (Cupressus sempervirens)
  • sočne šišarke kleke (Juniperus communis)
    sočne šišarke kleke (Juniperus communis)
  • zrele (levo) i nezrele šišarke evropske tise
    zrele (levo) i nezrele šišarke evropske tise
  • ženske šišarke vrste Podocarpus macrophyllus
    ženske šišarke vrste Podocarpus macrophyllus
  • Pinus coulteri Teži.
    Pinus coulteri Teži.

Literatura

  • Tatić B., Blečić V. 1988. Sistematika i filogenija viših biljaka. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd. ISBN 86-17-00545-9

Spoljašnje veze

Šišarka na Wikimedijinoj ostavi